Centar za životnu sredinu daje podršku borbi za očuvanje Neretve

Održana javna rasprava

Fena

Centar za životnu sredinu dao je podršku još jednoj borbi za očuvanje rijeke Neretve od planova za izgradnju novih hidroelektrana.

Javnoj raspravi održanoj u opštini Kalinovik prisustvovalo je više od 30 predstavnika lokalne zajednice, ribara, lovaca, planinara, stručne javnosti i ekoloških organizacija, koji su argumentovano branili Neretvu i naveli više od 20 razloga zašto se nove hidroelektrane ne smiju graditi.

Tema o kojoj je raspravljano je studija uticaja za hidroenergetski sistem "Gornja Neretva" faza II, koji obuhvata hidroelektrane - MHE "Grebenac – Krupac" od 0,99 MW, MHE "Trnovica" od 1,097 MW, MHE "Plačikus" od 1,52 MW, te HE "Uloški Buk" od 7,937 MW.

Investitor je "Male hidroelektrane Marvel" d.o.o. Kalinovik, a Studiju uticaja je uradila firma "Projekt" a.d. Banja Luka.

Projekat HES "Gornja Neretva" je podjeljen u dvije faze i sastoji se od sedam hidroelektrana i to u fazi I (MHE "Grebenac ušće", MHE "Medenik", MHE "Igaščica") i faza II (MHE "Grebenac – Krupac", MHE "Trnovica", MHE "Plačikus", HE "Uloški Buk").

- Kako se HES "Gornja Neretva" radi u dvije faze, smatramo da je potrebno u studiju uvrstiti kumulativni zbir svih hidroelektrana i onda staviti osvrt uticaja na životnu sredinu, a ponajviše na akcent kvaliteta vode i ekološki prihvatljivog protoka koji je i ovako malen – komentarisao je Goran Krivić iz Centra za životnu sredinu, a s uvrštavanjem kumulativnog uticaja u studiju su se složili i predstavnici Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju.

Najviše osvrta je ukazano na potencijal riblje faune tog dijela rijeke Neretve i na neretvansku potočnu pastrmku koja je endemska vrsta, a izgradnjom HES "Gornja Neretva" ne bi imala mogućnosti da opstane, saopćeno je iz Centra za životnu sredinu.

- Po istraživanjima ovo bi trebao biti najčistiji rezervat pastrmke. Biološki minimum je veoma mali, a pastrmka nije losos, nema imigracioni instinkt i neće savladati riblje staze -rekao je profesor Predrag Simonović sa Biološkog fakulteta iz Beograda.

NA VRH

Podijeli članak na