Od nedavne uplate klirinškog duga, blizu 120 miliona KM, Vlada FBiH planirala je začepiti barem neke od budžetskih rupa koje je trebala pokriti izostala druga tranša MMF-ovog kredita. Međutim, ima i onih koji smatraju da taj novac pripada njima, a najglasniji u takvim zahtjevima su privrednici, penzioneri i poljoprivrednici.
Ulaganje u investicije
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović za „Avaz“ je kazao da je Udruženje već uputilo pismo Vladi FBiH u vezi s raspodjelom sredstava koje je FBiH dobila naplatom klirinškog duga.
- Taj dug su u biti potraživanja bh. privrede. Dakle, to su pare od privrede i shodno tome one bi se trebale vratiti privredi. Ulaganje u privredu je investicija, jer imate šansu da otvorite nova radna mjesta, zaposlite ljude i onda se to državi vrati i ode u penzione i zdravstvene fondove - pojašnjava Smailbegović i dodaje da privrednici podržavaju i opciju da se sredstva ulože u infrastrukturu.
S privrednicima su saglasni i penzioneri, barem načelno, i to u svim dijelovima, osim onog kome treba uputiti ta sredstava. Smatraju da taj novac u cijelosti pripada njima i da ga treba sliti u Fond zavoda PIO/MIO FBiH.
Nije prihvatljiv
- Dug su u cijelosti zaradili sadašnji penzioneri i samim tim bi trebao biti usmjeren u Fond PIO/MIO, kako bi se on sanirao. Uputili smo zahtjev Vladi Federacije s prijedlogom da se 20 posto tih sredstava usmjeri na saniranje Fonda jer su to sadašnji penzioneri zaslužili. Dobili smo odgovor od premijera da je to najbolje uložiti u privredu, da bi ona ostvarila više mjesta za zapošljavanje te da bi samim tim bila veća uplata doprinosa, i to ima rezona - kaže Mehmedalija Rapa, predsjednik Saveza penzionera FBiH.
Naglašava da takav prijedlog nije neprihvatljiv, međutim, kako ističe, ako to bude išlo u saniranje budžetskih rupa, onda penzioneri to neće podržati.
Ispoštovati zaključke
Poljoprivrednici su mišljenja da za njih ne treba od cjelokupne sume izdvojiti više od 30 do 40 miliona KM. Prema riječima Nedžada Biće, predsjednika Udruženja poljoprivrednih proizvođača, jedan od zaključaka tematske sjednice Parlamenta jeste i da se sva dugovanja u poljoprivredi plate dugom iz Rusije.
