Narodna skupština Republike Srpske (NSRS)  u prvoj polovini ove godine zabilježila je najniži stepen produktivnosti u aktuelnom mandatu - podaci su Centara civilnih inicijativa (CCI).

Svega 79 razmotrenih mjera upola je  manje od rezultata iz druge polovine 2015. godine.

U CCI-u smatraju da posebno zabrinjava niska realizacija kada su u pitanju zakoni.

-S 19 usvojenih zakona Skupština je ostvarila jedan od najlošijih rezultata u posljednjih sedam godina. To je dvostruko lošije od rezultata u drugoj polovini 2015., a trostruko od broja usvojenih zakona u drugoj polovini 2011., kada su za šest mjeseci usvojena čak 62 zakona - rekao je konsultant CCI-a Željko Ninković predstavljajući monitoring rada parlamenta i Vlade za prvih šest mjeseci ove godine.

Osim 19 usvojenih, još 11 zakona je prihvaćeno u nacrtu i poslato u proceduru. Sumirano, u prve dvije i po godine aktuelnog mandata usvojeno je čak 42 zakona manje nego u prve dvije i po godine prethodnog mandata.

Iz CCI-a su upozorili da je finalno realizovano svega 19 posto od planirane 171 mjere i samo 16 posto od 97 planiranih zakona.

Nije usvojen nijedan od 53 nova zakona u Programu rada za 2017. godinu, a od 19 strategija prihvaćene su svega tri, a još četiri su prihvaćene u nacrtu i upućene u proceduru.

U CCI-u kritikuju to što u NSRS nije bilo posebne, tematske sjednice posvećene izuzetno teškom stanju u zdravstvu.

- Nema posebnih sjednica o stanju u privredi, o zaštiti domaće proizvodnje, o stanju u realnom sektoru, o korupciji, o urušavanju bankarskog sistema u RS, o obrazovanju, prirodnom priraštaju i odlasku mladih... Usporedbe radi, u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, u prvoj polovini 2017. održane su čak četiri tematske sjednice - o zagađenosti vazduha, o iseljavanju stanovništva, o stanju i perspektivi drvno-prerađivačke industrije i o stanju u poljoprivredi u FBiH - naveo je Ninković.

 Iz CCI-a upozoravaju i da je nalaz Glavne službe za reviziju javnog sektora u RS pokazao značajnu finansijsku nedisciplinu, koja je u konačnici dovela do ostavki, ali ne odgovornih za detektovane propuste.

- Od 16 ministarstava Vlade RS, tek tri su radila u skladu s finansijskim pravilima, Vlada RS nije objektivno prikazala stanje deficita, a kada je glavni revizor ukazao na ovu anomaliju, uslijedio je snažan politički pritisak koji je u konačnici doveo do njegove ostavke, o kojoj će se raspravljati u NSRS. Dakle, umjesto odgovornosti ministara i Vlade, i njihovih ostavki – što je uobičajena praksa u razvijenim demokratijama, u ovakvim situacijama – mi imamo na djelu neprimjeren, zabrinjavajući i neprihvatljiv politički pritisak na instituciju za čiji je rad nezavisnost od političkih uticaja ključna. Optuženi za nesavjestan rad i kršenja propisa ne mogu se braniti optužbama protiv revizora, i njegovom tobožnjom izmanipulisanošću od opozicije, nego eventualno dopuštanjem nezavisne inozemne revizije, koja neće biti pod bilo čijim uticajem - smatraju u CCI-u.