13.04 - Damir Arnaut, poslanik SBB-a, osvrnuo se u okviru rasprave o Pelješkom mostu  na to što je Nikola Lovrinović, poslanik HDZ-a, u svom izlaganju osporio ustavnost pojedinih pisama koja su posljednjih dana iz bh. institucija otišla prema zvaničnicima u Hrvatskoj i Evropskoj uniji.

Poslanici SDA pokušali su u jednom trenutku ustvrditi da su oni tražili brisanje sporne rečenice iz teksta svoje Deklaracije! 

Od ovog nespretnog pokušaja odustali su kada je Arnaut tražio objašnjenja zašto je Adil Osmanović istu rečenicu napisao u svom ranijem pismu hrvatskom ministru Butkoviću, te zašto je sedam poslanika SDA Deklaraciju potpisalo prije nego je sporna rečenica, na zahtjev SBB-a, izvađena.

On je istakao da ovakav pristup samo koristi predizbornim interesima SDA i HDZ-a.

Historijat problema

Arnaut je podsjetio na historijat problema koji su nastali u vezi s gradnjom Pelješkog mosta.

Ovo pitanje je počelo s tri otvorena problema s Hrvatskom. Most, teritorij, vrh Kleka i Mali i Veliki Školj, a kopneni teritorij također utječe na širinu teritorijalnog mora, te treće pitanje ravne polazne crte R Hrvatske između rta Proizd i otoka Vodnjak. Predsjedništvo BiH, tada u sazivu Silajdžić-Radmanović-Komšić,  reagiralo je jedinstveno, odgovorno i argumentovano. Zajedno su donijeli odluku da upute nekoliko pisama Hrvatskoj u ime BiH. 

Potencirali su ovo pitanje u svim bilateralnim razgovorima s hrvatskim zvaničnicima, pored njih je isto radio i ministar vanjskih poslova i ovakvo djelovanje je rezultiralo pristankom R Hrvatske podizanjem mosta s 30 na 55 metara. Kada je druga stvar u pitanju, ovaj teritorij, ovo djelovanje je također rezultiralo sve rjeđim tvrdnjama Hrvatske da su Mali i Veliki školj njen teritorij, a konačnu tačku na to pitanje je stavila posjeta tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva vrhu Kleka i Velikom i Malom školju bio je u pratnji Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Granične službe BiH, ta posjeta je prikazana kao potreba da se posjeti svaki ćošak BiH. Nakon toga Hrvatska, čiji nijedan zvaničnik nije bio na vrhu Kleka ili pomenutim otocima, nikada više nije spomenuo ovo pitanje. I, onda je još ostalo da s Hrvatskom riješimo ovo pitanje njihovih ravnih polaznih crta između rta Proizd i otoka Vodnjak, jer te polazne crte nisu dozvoljene prema UN-ovoj Konvenciji o pravu mora(UNCLOS), jer ista nalaže jasno da obalna država ,u ovom slučaju Hrvatska, ne može povući ravne polazne crte  na način da time odvoji teritorijalno more druge države od otvorenog mora ili ekskluzivne ekonomske zone. Nažalost, Predsjedništvo BiH od 2010. godine ništa nije poduzelo po ovom pitanju i nejasno je zašto se novi bošnjački član nije bavio tim pitanjem. Treba biti pošten, pa potvrditi da se gospodin Lagumdžija, kao ministar vanjskih poslova, jeste time bavio i da je poduzeo mjere s ciljem rješavanja i ovog trećeg pitanja, ali to nikad nije završeno. No, ono što posebno zabrinjava je što BiH, za ovih sedam godina,  ništa nije poduzela  na ovom polju. Nije utvrdila normalne polazne crte i objavila karte istih, a što je obaveza svake obalne države, da ne kažem njen inetres, po članu 5. UNCLOS-u. BiH je jedina obalna država u svijetu koja to nije uradila. Potom, BiH jedna je od rijetkih država koja nije povukla ravne polazne crte, iako konfiguracija naše obale to omogućava kod školjeva i na način da se zatvori Neumski zaljev, čime bi svo more unutar Neumskog zaljeva postale unutrašnje vode BiH, koje po međunarodnom pravu imaju status identičan kopnenom teritoriju, čime bi ovaj akvatorij bio još više zaštićen.

Još više me brine da ministar Adil Osmanović apsolutno ništa ne zna  o ovom pitanju. Jer, kad sam ga je u martu 2016. godine,  prije nego što se iko od ove gospode iz SDA sjetio da Neum postoji, pitao kada će BiH samostalno odrediti svoje normalne polazne crte i povući ravne polazne crte, ministar Osmanović mi je odgovorio da se to ne može uraditi dok se konačno ne utvrdi granica na moru. Ali, to je potpuno pogrešno. Ministre, to je skroz pogrešno, to vam je odgovor za jedinicu. Upravo je obrnuto. Bez tih crta  granica  se ne može odrediti. Zato smo 1999. godine koristili crte koje je dostavio Hidrografski institut iz Splita. Ali, još nismo odredili svoje polazne crte, što je naša obaveza i interes. I, na kraju, kako to da su i Slovenija i Hrvatska i Crna Gora i svaka druga država u svijetu svoje crte i normalne i ravne povukle odmah po stjecanju nezavisnosti, u svakom slučaju prije razgraničenja na moru sa svojim susjedima. Ovakvi odgovori meni pokazuju da mi, osim nepostojanja struke u Predsjedništvu BiH, koja je ranije postojala, nemamo struke ni sada u Vijeću ministara.

S obzirom na ovo drugo pitanje, vrh Kleka i Veliki i Mali školj, nama u SBB-u je bio neprihvatljiv dio Deklaracije koji prijeti povlačanjem ili izlaskom BiH iz Ugovora o granici.

Kao što smo bili šokirani prijetnjama ministra Osmanovića da će se BiH povući iz tog Ugovora.

Da podsjetim, taj Ugovor je potpisan u sklopu Pakta stabilnosti. U prisustvu 40 lidera država, uključujući tadašnjeg predsjednika SAD Klintona. I, onda Osmanović prijeti, on će se povući. Ja mislim da nam kolega Fazlić duguje objašnjenje zbog čega ste nam donijeli to na potpis, gdje se kaže da će se BiH povući iz tog Ugovora. Ko je to pisao? U svakom slučaju, mi smo insistirali da ta rečenica bude izvađena i tek tada smo potpisali Deklaraciju. Ali, želim kazati, jedini razlog što je ratifikacija stala u Hrvatskom saboru je zato što se neko tamo sjetio prije ove posjete tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva vrhu Kleka, da se ospore te teritorije. I, oni bi jedva dočekali da se BiH povuče iz tog sporazuma. I, nama je drago što je to izvađeno i nadamo se da je i gospodin Osmanović odustao od svog dijela tog pisma. Jer, to je izuzetno opasna prijetnja po interese BiH. I, ja vam savjetujem da se ne igrate tako ozbiljnim pitanjima. Ako Alija izetbegović i Franjo Tuđman potpišu nešto u okviru Pakta stabilnosti u prisustvu predstavnika 40 država, a onda vi kažete da ćete pokrenuti proceduru izlaska iz toga, to je zaista neshvatljivo.

E, sad pošto su se mnogi pozivali na pismo koje je potpisao gospodin Radmanović 2009. godine, a u tom pismu također na samom kraju stoji da će se BiH ukoliko se njeni interesi ne ispoštuju, a kažem ostao je ovaj dio da se zadovolji oko ravnih polaznih crta, da će pokrenuti proces arbitraže ili tužbe protiv Hrvatske, u pismu je to napisano na način da će BiH iskoristiti svoja prava iz tačke 2. dijela 15. UNCLO-a.

Svelo na prepisku

E, sada me interesuje zašto gospodin Bakir Izetbegović nije ništa poduzeo između 2010. i 2014. godine, kada je mogao čak i nešto poduzeti po tom pitanju, kad je i gospodin Komšić tada bio u Predsjedništvu? Jer, sada se sve izgleda svelo na prepisku. Mene brine hoće li se sve završiti kao propali pokušaj revizije, hoćemo li imati nekog Sakiba Softića, kako iznosi kutije iz gepeka pred Međunarodni sud pravde, ili Međunardoni tribunal, zapravo mora u Hamburgu, kako se igra s nekim punomoćima i tako dalje. I, hoće li taj neki uzeti 150.000 KM, za taj neuspjeli pokušaj. Ono što je poenta je da ovdje nedostaje struka i nedostaje politička odgvornost. Je li vi mislite da bi se nekome u ovom sazivu Predsjendištva, koji sam maloprije spominjao, ili Fahrudinu Radončiću, neka seoska varalica mogla ponuditi da kaže „ja nemam punomoći, hajdemo mi ipak probati zeznuti Međunarodni sud pravde, nešto ćemo provući“. I, još za to uzeti 150.000 KM. Gospodin Izetbegović je barem trebao naći nekog advokata da mu osigura klauzulu sa Softićem, da ako nema rezultata, da nema ni 150.000 KM. I, ja se bojim da sve ovo ide u tom pravcu. Jer, niti ima struke, niti ima liderstva - zaključio je Arnaut.

11.00 - Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH prekinuta 7. septembra, nastavljena je danas raspravom o Izvještaju o aktivnostima u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta.

Poslanici će se u vezi ove teme danas izjasniti o Deklaraciji o Pelješkom mostu, koju su na prošloj sjednici potpisala 24 poslanika.

Na tekst Deklaracije potpis su stavili poslanici iz SDA, Nezavisnog bloka, SDP-a, SBB-a, DF-a, A-sda i BPS-a. Poslanici SBB-a Deklaraciju su potpisali nakon što je iz dokumenta obrisana rečenica kojom se tražilo povlačenje BiH iz Ugovora o granici s Hrvatskom.

Utvrditi granicu

U Deklaraciji se pozivaju nadležni organi Hrvatske, odnosno EU, da bez odgađanja obustave sve radnje čiji cilj može biti umanjenje ili potpuno ukidanje suverenih prava BiH i da se hitno uključe u razgovore sa BiH radi postizanja bilateralnih rješenja u pogledu razgraničenja na moru. Poslanici u Deklaraciji pozivaju Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara da se, u slučaju da se u roku od 60 dana od dana stupanja ove deklaracije na snagu ne postignu bilateralna rješenja s Hrvatskom, odnosno EU, poduzmu sve neophodne pravne radnje diplomatskim putem prema Hrvatskoj.

Klub poslanika SBB-a, što je u raspravi kazao i Fehim Škaljić, poslanik ove stranke, uputio je konkretan zaključak da Predstavnički dom traži od Vijeća ministara BiH da u narednih 60 dana pokrene, odnosno intenzivira postupak ratifikacije Ugovora o državnoj granici između BiH i Hrvatske, potpisan u Sarajevu 30. jula 1999., a u skladu sa Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora.   

Škaljić je kazao i da nesporazumi u vezi Pelješkog mosta ne bi smjeli poremetiti odnose između BiH i Hrvatske.

On je kazao da je Hrvatska veoma važan susjed za BiH, koja graniči 1.500 kilometara s NATO-om i da je važno zbog sigurnosti znati gdje je granica.  

- Kada se pojave problemi, treba ih rješavati razgovorom, a rješenje je utvrditi granicu, dati struci pravo da odredi elemente, pa onda graditi - kazao je Škaljić.

Škaljić je kazao da nije dobro da, više od 20 godina mira na ovim prostorima, jedna granica duga 1.500 kilometara, nije regulirana. 

- Hajdemo to uraditi, imamo otpočeti posao, imamo učinjenu ključnu dimenziju. Šefovi država, uz nazočnost međunarodnog faktora,  potpisali su Ugovor o granici, hajdemo ga ratifikovati i definirati sve elemente koji će omogućiti struci da da gabarite i da se gradi bez ikakavog tereta. Granica mora biti između nas i susjeda, granica na kojoj se gradi i granica u čijem se pojasu gradi. Ona mora biti mjesto susreta, a ne razlaza. Problem koji se pojavio, problem je, jer nismo završili posao koji je prethodio. Imamo priliku da ga uradimo – kazao je Škaljić.

Kako saznaje „Avaz“, Klub SDS-a uputio je Prijedlog dopune Deklaracije, čiji tekst donosimo u nastavku.  

Pozvali su nadležne organe Republike Hrvatske, odnosno EU, da ubrzaju aktivnosti na obezbjeđenju sredstava za potrebe gradnje mosta na međunarodnom putnom pravcu preko rijeke Save kod Gradiške, te na okončanje drugih procedura sa strane R Hrvatske kako bi most u što skorije vrijeme bio izgrađen i pušten za međunarodni saobraćaj, uključujući i priključne dionice na teritoriji Hrvatske, čime bi ovaj međunarodni koridor u potpunosti bio funkcionalan.

Željeznički projekt

- Pozivamo nadležne organe R Hrvatske, odnosno EU, da u Nacionalnu strategiju razvoja željezničkog saobraćaja R Hrvatske uvrste "unsku prugu" kao međudržavni željeznički projekt, kako bi se stvorili uslovi za obezbjeđenje finansiranja revitalizacije ovog ključnog željezničkog koridora sa za obje zemlje.

Pozivamo nadležne organe Hrvatske, odnosno EU da prepoznaju značaj i ulogu BiH, kada je u pitanju izrada dokumentacije za izgradnju Jadransko-jonskog autoputa, za dio trase preko Popovog polja u BiH, te da je ovaj saobraćajni pravac, u dijelu koji prolazi kroz BiH, usaglase i obostrano potvrdi, te uvrsti na trasi ovog zajedničkog koridora, kako bi se obezbijedili uslovi za finansiranje gradnje na obostrano zadovoljstvo dvije zemlje i omogućilo efikasno saobraćajno povezivanje i R Italije i R Hrvatske, preko BiH, Crne Gore i R Albanije sa R Grčkom, čime bi zapadni Balkan dobio još jednu modernu putnu komunikaciju.

Pozivamo R Hrvatsku na rješavanje pitanja granice između BiH i R Hrvatske, podsjećajući na otežan život stanovništva na području dvije Kostajnice (one Hrvatske i one u BiH) i činjenicu da rijeka Una na 11 mjesta prelazi s jedne na drugu stranu teritorije dvije države što značajno otežava život lokalnog stanovništva - stavovi su Kluba SDS-a, koje su naveli u dopuni Deklaracije.

Na samoj sjednici, Aleksandra Pandurević, predsjedavajuća Kluba poslanika SDS-a i zvanično je uputila Prijedlog te stranke o dopuni Deklaracije.