Pravo i obaveza upotrebe vlastitog jezika u školi bila je tema jučer održane tribine Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU).  

Akademik Muhamed Filipović kazao je da ne možemo dozvoliti da se govori o pravu na jezik, jer uvijek postoji pravo da govorimo.

Političko pitanje

 - Ne možemo pristati na situaciju u kojoj moram moliti za svoje pravo. Dakle, moramo postaviti zahtjev našim vlastima da se osigura upotreba bosanskog jezika u svim školama - naglasio je Filipović.

Akademik Dževad Jahić u obraćanju medijima istakao je da je ovaj susret označio početak druge godine rada tribine BANU-a o bosanskom jeziku.

- Želimo ukazati na probleme primjene bosanskoga jezika u školskoj praksi. Ima mnogo nesporazuma, prepreka, kočnica, a rezultati toga su da se ni pravo ni obaveza upotrebe vlastitoga jezika u školi ne primjenjuje na adekvatan način. Nažalost, jezik u BiH političko je pitanje, ali ono se tendenciozno rješava. Nakon mnogo godina ponovo se na jedan perfidan način osporava nešto što je bez ikakve dileme kao što je bosanski jezik – naglasio je Jahić.

Direktor Osnovne škole „Fatima Gunić“ Hajrudin Ćuprija kazao je da u posljednjih 15 godina nisu jasno definirane i precizirane smjernice i upute ministarstava obrazovanja.

Četiri opcije

 - Nude se četiri opcije izjašnjavanja kad je riječ o nazivu maternjeg jezika u školama: bosanski, srpski, hrvatski i B/H/S jezik i književnost. Ta četvrta varijanta je neustavna, ali se upisuje u đačke knjižice i svjedočanstva. Prema zakonu, ne postoji četvrta opcija i stoga treba biti ukinuta. Prepoznali smo taj problem, imamo najave da ćemo uskoro dobiti novu instrukciju koja će ukinuti četvrtu opciju i djeca će birati između bosanskog, srpskog i hrvatskog jezika – pojasnio je Ćuprija.

Nikome nije jasno 

- Nikome ni nakon 15 godina nije jasno kako se pojavila ta četvrta opcija da se djeca tako izjašnjavaju. Ispravno bi bilo da se držimo Ustava i prava svakog čovjeka da svoj jezik naziva onako kako misli da treba – smatra Ahmetspahić.