Ministar obrazovanja i Vlada Kantona Sarajevo ne iznose tačnu tvrdnju da je ograničenje na samo bosanski, samo hrvatski ili samo srpski jezik, usklađivanje sa Zakonon i Ustavom Kantona ​Sarajevo, poručila je Segmedina Srna-Bajramović, zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo i potpredsjednica SDP BiH, saopćeno je iz SDP-a.

Ona ističe da je na djelu iskrivljeno tumačenje zakona kojim se Sarajevo još jednom pokušava pretvoriti u "zatucanu kasabu".​

- Prije svega, Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju nedavno je donijela upravo ova vlast, pa je ovaj potez očito svjestan i isplaniran čin. Međutim čak i takav zakon je ovdje zloupotrijebljen. Naime,​ Zakon u članu 7. navodi da će se nastava izvoditi na jednom od jezika konstitutivnih naroda, što ​znači da nije postojala nikakva prepreka da se predmet nazove Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književost - kazala je Srna-Bajramović.

Ona je pozvala da se uvaže pozivi roditelja i međunarodnih institucija i glas zdravog razuma, i da se prestanu širiti podjele ovim gradom.

-  Dosta je više da nas uvjeravate da govorimo različitim jezicima, da imamo različite kulture od naših komšija, naših sugrađana, da dijelite naše društvo i našu državu i da 'šavove' koji nas spajaju predstavljate kao razdjelnice. Za nas nema sumnje da su naši, bosanskohercegovački, i srpski i hrvatski i bošnjački pisci ove zemlje, da su naši i srpski i hrvatski i bosanski jezik - poručila je Srna-Bajramović.

Kako je naglasila, krivo je djecu poučavati nekoj parcijalnoj književnosti ili jeziku.

- Naprotiv, planovima i programima mora biti obuhvaćena ukupnost naših identiteta koji samo cjeloviti utjelovljuju 'bosanstvo', odnosno naš zajednički bosanskohercegovački identitet. Ukoliko su već opredijeljeni da dijele jezike, SDP zagovara princip po kojem će djeci biti omogućeno da zajedno pohađaju nastavu, a da biraju naziv jezika koji će biti upisan u đačke knjižice - kazala je Srna-Bajramović.

Nastavnici jezika u nastavnom procesu su u tom slučaju dužni đake upoznati sa jezičkim varijacijama i eventualnim gramatičkim razlikama u okvirima standardnih jezika i za takav pristup nema zakonske prepreke. Na ovaj način će jednostavno biti riješen problem diskriminacije i segregacije đaka koja se često pravda pravom na maternji jezik, dok će to pravo ravnomjerno biti zaštićeno za sve đake.