Depoziti građana BiH veći su od 11 milijardi KM, saopćila je Centralna banka BiH. To znači da su Bosanci i Hercegovci ove godine Svjetski dan štednje, 31. oktobar, obilježili rekordnim iznosom štednih uloga. 

Bogati i siromašni

- Depoziti građana čine 57,6 posto ukupnih depozita u komercijalnim bankama te su, uz kontinuiran rast u ovoj godini, na kraju septembra dosegli, do sada, najviši zabilježeni nivo od 11,02 milijarde KM – saopćeno je iz CBBiH.

Depoziti stanovništva kontinuirano rastu, uprkos činjenici da prosječne plaće i penzije ne bilježe znatan porast, konstatira CBBiH, a profesor Zeničkog univerziteta dr. Hasan Mahmutović ima objašnjenje.

- Trebamo pitati ko kod nas može štedjeti. Riječ je tek o pet do deset posto građana BiH koji imaju mogućnost da štede. Svi su ostali ispod linije siromaštva. Ovdje je riječ o štednji pojedinaca, pojedinih grupa. Ta je grupa vrlo mala, a raspolaže ogromnom količinom kapitala. Pretpostavka je da je štednja izvan Bosne i Hercegovine veća za tri puta, a to nam ukazuje da je naša država maksimalno opljačkana, upravo od te elite, koja, praktično, upravlja procesima, vodi ekonomiju. Svi ostali taoci su svega što se dešava - navodi dr. Mahmutović.

Životni standard

On dodaje da je 11,02 milijardi KM zaista velika svota ušteđevine, koja bi „u normalnoj državi“ mogla biti investirana u razvojne projekte, otvaranje novih radnih mjesta, podizanje životnog standarda građana.

- Međutim, kod nas to nije tako - kaže Mahmutović.

Prema ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti u septembru ove godine iznosili su 5,44 milijarde KM, što predstavlja 49,4 posto depozita stanovništva, a od toga kratkoročni depoziti (s rokom oročenja kraćim od godine dana) imali su 504 miliona KM ili 9,3 posto, a dugoročni 4,94 milijarde KM ili 90,7 posto. Tokom prethodnih pet godina, evidentan je kontinuiran snažniji porast depozita u domaćoj valuti.

Izlaz iz krize

Svjetskim danom štednje obilježava se sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, održan 31. oktobra 1924. u Milanu, na kojem su predstavnici svjetskih štednih ustanova tražili izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat te su zaključili da štednja predstavlja temelj rasta i razvoja.