Bivši član Predsjedništva SFRJ na svečanoj akademiji povodom Dana državnosti BiH u Goraždu

Bogić Bogićević: Čast, znanje, rad i poštenje zamijenili su pohlepom, podobnošću, korupcijom, strahom i mržnjom

Alen BAJRAMOVIĆ
24.11.2017 16:59

Foto: A. Bajramović

Temelj i grunt BiH je 25. novembar, kazao je danas u Goraždu bivši član Predsjedništva SFRJ Bogić Bogićević, na svečanoj akademiji posvećenoj Danu državnosti BiH.

U dosta emotivnom govoru, jedan od najznačajnijih političara u historiji naše zemlje uputio je oštra, na momente i dramatična upozorenja građanima, precizno detektirajući osnovne probleme države.

Upozorio je kako su na sceni kriza sistema vrijednosti, političke religije, vladavina strahom, ucjenama i mržnjom, ali i da BiH nema mnogo vremena da se razvije u demokratsku državu.

- Za BiH je 25. novembar 1943. mnogo više od datuma za sjećanje. To je jedan od najznačajnijih datuma u historiji BiH, koji je označio njeno vraćanje, poslije prekida, autentičnom biću. Prvi put u historiji BiH sastali su se predstavnici svih njenih naroda u Mrkonjić Gradu da donesu političke odluke koje će odgovarati njihovoj volji i interesima. Tako je označena historijska prekretnica, vraćanje BiH njenim narodima koji samo ravnopravni mogu odlučivati o svojoj sudbini. Do tada su o sudbini BiH odlučivali evropski i svjetski centri moći u Berlinu 1878., u Versaju 1918., na Jalti i Teheranu, a nakon toga u Dejtonu 1995. godine – kazao je Bogićević.

Međunarodno priznate granice BiH izborili su bh. antifašisti, a na zasjedanjima ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a i njen jednakopravan položaj Republike u SFRJ, nasuprot ozbiljnih prijedloga da BiH bude samo jedna od pokrajina u Jugoslaviji.

– Nažalost, BiH nikada nisu ostavljali na miru njeni susjedi, Srbija i Hrvatska, svojatajući je čas jedni, čas drugi. Uprkos svemu BiH je opstajala i preživljavala sva iskušenja. Bilo je moralno i ljudski izazovno suprotstaviti se politikama koje su željele da podijele BiH i kojima ne odgovara potvrda historijskog kontinuiteta države. Te politike i te ideologije, sa upornim falsifikatima i planskim negiranjem drugih, od toga još uvijek nisu odustale, ni danas dok sam ja ovdje pred vama. S njima ne vrijedi raspravljati, oni sami sasvim dobro znaju da ne govore istinu i zato umjesto argumenata, kojih nemaju, pribjegavaju sili koja nikada nikome nigdje dobro nije donijela. Pri tome svjesno zaboravljaju da je BiH činjenično starija od svih njenih naroda. Zato danas i ovdje ne činimo ništa protiv bilo koga i protiv bilo čega. Mi smo samo za BiH, za sve njene građane, za mir i slobodu, za demokratiju, za pravo i pravdu, za uzvišen i ljudski, dostojanstven život, za čovjeka i ljubav šrema čovjeku i čovječanstvu – nastavlja Bogićević.

Naglašava kako posenu odgovornost starije generacije imaju prema mladim ljudima, koji gledajući naprijed i gradeći bolju budućnost trebaju nastaviti borbu za slobodu, za radost života, za mir, a protiv smrti, nepravde i ugnjetavanja.

- Nažalost, neki u svojoj osionoj zahuktalosti još uvijek, manje ili više, otvoreno prijete. Prijete novim podjelama, odvajanjima, razdvajanjima, pripajanjima, kako u BiH tako i u svijetu. Sve to prećutno podrazumijeva i priziva oružje i smrt, a smrt nikada nije bila niti može, niti smije biti rješenje. Kako kaže književnik Albert Kami: "Ako je smrt jedino rješenje, tada mi nismo na pravom putu. Pravi put je onaj što vodi životu i suncu. Ne može uvijek biti hladno" – kaže Bogićević.

Političar koji je u odsudnim momentima, poput historijske sjednice Predsjedništva bivše SFRJ iz marta 1991. kada je, uprkos silnim pritiscima, odbio uvođenje vanrednog stanja i državni udar u pojedinim republikama, pokazivao snagu, precizno je analizirao i današnje stanje u BiH.

- Svjedoci smo svijeta neznanja u kojem istina ne znači ništa, svijeta u kojem se pravo dokazuje silom, svijeta u kojem formalno pravo guši pravdu, svijeta u kojem vladaju neobrazovanje i neobrazovani, a cijenu tome plaćaju najslabili i nedužni. U takvom svijetu BiH je spaljena i destruirana, da bi na samom kraju dobila mirovni sporazum koji omogućava i toleriše sve opstrukcije u državi. Današnja kriza je prije svega kriza sistema vrijednosti, a tek onda, posljedično, ekonomska i politička. Opće interese su zamijenili ličnim i nacionalnim. Čast, znanje, rad i poštenje zamijenili su pohlepom, tzv. podobnošću, korupcijom, strahom i mržnjom. Ljubav prema čovjeku, ljubav prema prijateljima, roditeljima, bratu i sestri, prema domovini, zamijenili smo ljubavlju prema novcu, moći i bogatstvu. Mi ćemo ipak imati budućnost kakvu je sami oblikujemo. Promjene mogu učiniti mladi, obrazovani i pošteni ljudi, kojima rad, znanje i poštenje i socijalna pravda nisu fraze, mladi ljudi za koje je kriza izazov. Zato BiH i svijet u kojem živimo pripadaju mnogo više toj generaciji ljudi nego i mojoj generaciji – istakao je Bogićević.

Poručio je da će kreiranje budućnosti biti veliki izazov za tu generaciju, da će se na tom putu sresti sa brojnim preprekama, ali i da u životu nema samo ravnih puteva.

- Svi postojeći problemi mogu se rješavati mnogo bolje bez sukoba, vrijeđanja i pritisaka. Vlade trebaju da vladaju za ljude, a ne nad ljudima. A svjedoci smo da se stvaraju političke religije, putem političkih partija koje progone druga vjerovanja. To je vladanje strahom, prijetnjama i ucjenama. To se zove totalitarna vlast. Takva vlast uvijek na kraju propada, ali prije toga učini mnogo zla svim ljudima i cijelim narodima. Istinska vjera zastupa malene, slabe, siromašne, bolesne, napuštene, a političke religije zastupaju samo moćne, bogate i uske grupe – navodi Bogićević.

Evropa je danas, tvrdi on, podijeljena na 100 miliona povlaštenih i 500 miliona socijalno ugroženih ljudi, pa zbog toga treba krenuti putem dobra, jer to je jedini put za budućnost BiH i Evrope.

Snagom oružja trijumfirale su nacionalne mržnje i zahtjevi za definitivnom podjelom BiH i uništenjem njenog multietničkog bića, a neodlučnost svijeta prema bosanskohercegovačkoj tragediji nepodnošljivo je sramotna, jer se humanizam Zapada pretvorio u puku humanitarnost za smirivanje savjesti.

- I sada, nakon uspostave mira, BiH je još uvijek najveći izazov za savjest Evrope i njene diplomatije. Nakon svega nama mora biti jasno da niko izvana i niko osim nas samih neće stvoriti BiH kao normalnu, demokratsku državu. Nijedno rješenje ne može biti trajno ako legalizuje ono što je silom osvojeno, ako onemogućava povratak izbjeglica svojim kućama, ako dopušta ugrožavanje nacionalnih, vjerskih i ljudskih prava i sloboda, ako ne otklanja uzroke za mogući nastavak rata – kazao je Bogićević.

Naglasio je da u BiH nijedan narod ne može vladati nad drugim narodima, niti se mogu dijeliti na većinske i manjinske, te da jednakopravnost svih naroda i građana mora biti zagarantovana.

- Politički treba precizirati da su Drugi svjetski rat dobili i bh. antifašisti. To nikada ne trebamo, niti smijemo zaboraviti iako se masovno vrši revizija historije i izjednačavaju oni koji su dobili rat na antifašističkim osnovama i fašisti koji su načinili najveća zla u svijetu. Govor o fašizmu ne treba da nas vraća u prošlost, već ima za cilj opomenu da se takav užas više nikad ne ponovi, ali i da pomogne da se okrenemo ciljevima budućnosti. Naš problem nije kojim putem i na koji način izaći iz sadašnje situacije, već da li možemo relativno brzo prevladati ovo fatalno stanje stagnacije. Mislim da je vremenski faktor presudan. Vrijeme radi protiv nas. Što duže ovo potraje, to više jačaju one snage zaostalosti i mnogima se čine prihvatljivim rješenja koja vuku natrag, koja nas žele stabilizovati na platformama prošlosti i na rezultatima nasilja, straha i mržnje. Sve to sužava perspektivu realnom optimizmu i mogućnosti da se BiH razvija kao demokratska država – poručio je bivši član Predsjedništva SFRJ.

- Nacional–šovinisti se međusobno pomažu i privlače, da bi se potom uništavali do istrjebljenja, šireći mržnju, strah i nasilje. Vlast opstaje na neprijatelju koji je snaži i jača bolje od podanika. "Dobar neprijatelj" je ujedinitelj svih ekstrema što ih vlast sadrži. Samozvani zaštitnici svoje nacije, po mjeri svoje pameti, terorišu čitave narode i sve ljude. Mali lideri, lokalni dikatori, zavode red i prave spiskove za istrjebljenje, šire mržnju i plaše ljude čak i tamo gdje više se nema ko zastrašiti, gdje vlada tišina groblja. Tako su uspjeli zagospodariti ne samo životom organizacije već i životima pojedinaca. Zbog toga je neophodno upotrijebiti riječi i dići svoj glas u odbranu dostojanstva čovjeka na kojeg se nemilosrdno nasrće, jer ništa ne činimo iz koristoljublja već iz uvjerenja da nacional–šovinistička uvjerenja su smrtonosna. Nije njima toliko važna ljubav prema vlastitoj naciji koliko mržnja prema drugom i drugačijem. Oni su gospodari naših života i naših sudbina. I dalje zagovaraju konačnu podjelu i konačno razgraničenje da bi navodno svako mirno uživao u svojem rezervatu i to ne samo u smislu države. Mali rezervati za takve umove su čitav svemir za njih. Ako bi se ovo nastavilo postoji realna opasnost da postanemo država bez saveznika, narod bez prijatelja i društvo bez budućnosti – istakao je Bogićević.

Drugačija BiH je moguća, prije svega, zato što ova i ovakva više nije moguća, ali i zato što narod, koji je tako skupo platio cijenu svojih iluzija i obmana, nema drugog izbora već da se okrene sebi i svojim životnim problemima, otvarajući se prema Evropi i svijetu.

- Moguća je zato što još uvijek stotine hiljada izbjeglica po čitavom svijetu i izbjeglice u svojoj zemlji čekaju povratak na svoja ognjišta, a ljudi i dalje odlaze. Kada ljudi izgube stalna boravišta, kada dođe do masovnog lutanja i opšte nesigurnosti, do osjećanja da je sve privremeno, sve postaje drugačije u životu koji neminovno teče dalje. Put ka pomirenju u BIH ne može i ne smije biti zaborav. Nije moguće zaboraviti hiljade i hiljade ubijenih, prognanih, obespravljenih i poniženih, hiljade doživotnih invalida i onih koji pate za svojim poginulim i nestalim, hiljade djece koja su ostala bez roditelja i svoga djetinjstva i ogromne materijalne štete. U ime svih njih i svih drugih kojima je nanesena bol i ugroženo ljudsko dostojanstvo, niko nema pravo da sugeriše zaborav kao način za obnovu povjerenja u BiH. Ono što je moguće, ko može sebi priuštiti, je oproštaj. Oprostiti ne znači zaboraviti, predati se pred nepravdom i tako ohrabriti zločince, već pobijediti nepravdu. Svi zločinci, na svim stranama, moraju odgovarati za svoja nedjela, o čemu smo ovih dana imali presudu u Hagu. Etničko čišćenje, masovna ubijanja, koncentracioni logori i rušenja bio je projektovani cilj proteklog rata. Za sve one koji su to činili postoji samo jedno ime – fašisti. Ali, nije samo to. Masovno ubijanje i progoni ljudi samo zato što imaju drugačije ime i prezime, presuđeni genocid u Srebrenici, organizacija države na principu jedan narod – jedna partija – jedan vođa, organizacija države gdje je čovjek ništa a narod sve, podjela na naše, vaše, njihove, dvije škole pod jednim krovom, sve je to, dragi moji, fašizam koji živimo zadnjih 20 godina. I to opet nije sve. Kvaziintelektualci, kada kažu da su djeca iz miješanih brakova kao psi mješanci, onda je to više od fašizma i nacizma zajedno – kazao je Bogić Bogićević u Velikoj sali goraždanskog Centra za kulturu.

Strah je danas najjači osjećaj u BiH, a potom beznađe i neizvjesnost, s kojima se suočavamo čim ujutro otvorimo oči.

- Čak postoje naučne ocjene, do kojih su ljudi došli istraživanjem, da smo došli u fazu da nas je više strah od života, nego od smrti. Kuda mi to srljamo? Kako nad nama vladaju i ko nad nama vlada? Zato ne smijemo biti puki posmatrači koji samo pitaju šta se dešava. Trebamo tražiti odgovor na pitanje šta treba da se dogodi i šta hoćemo da učinimo. Hoćemo da BiH bude jedinstvena a ne unitarna, decentralizovana ali ne dezintegrisana, BiH u kojoj ne može vladati jedan narod nad drugim ili dva protiv trećeg, BiH sa svim svojim različitostima koje za nas predstavljaju bogatstvo, BiH u kojoj će svako od nas biti prije svega čovjek, BiH sa jedinstvenim privrednim prostorom koji traži Evropa, BiH u perspektivi članica EU. Takva država BiH je moguća i poželjna – kaže Bogićević.

Posebnu poruku on je uputio djeci, koja su nekoliko minuta prije njegovog obraćanja ulješala program svečane akademije, ali i odraslima koji su bili u sali, a dio su sistema o kojem je govorio.

– Našoj djeci ova država pripada više nego nama. Našoj djeci koja će nas jednog dana pitati ... a mi sad možemo pitati jedan drugog gdje si bio i na kojoj strani, pravdati se da sam ja ili vi bili u pravu ... oni će nas pitati gdje smo svi bili i zašto im život upropaštavamo, zašto im državu ne ostavljamo! U grobovima ćemo se prevrtati zbog ove generacije. Draga djeco, učinićemo sve da gradimo državu u kojoj biste voljeli da živite, da izgradimo državu u kojoj ćete zauvijek živjeti, da idete u školu, da dobijete svjedočanstva, da se zabavljate i smijete sa svojim porodicama, da vaši roditelji gledaju kako odrastate i da oni stare uz vas, da vas vole i da budu voljeni. Imamo obavezu i odgovornost da takvu BiH gradimo. Neće biti lako ali vrijedi pokušati – naglasio je Bogić Bogićević, kojem je i u Goraždu odato priznanje na svemu što je izdržao i učinio u političkoj borbi sa silom i nepravdom. 

NA VRH