BIH

Šta će donijeti drugostepena presuda u slučaju "Prlić i ostali"

AFP

E. Ma.

29.11.2017

Haški tribunal će danas izreći konačnu presudu šestorici bivših visokih funkcionera tzv. Herceg-Bosne, koji su u prvostepenoj presudi osuđeni na ukupno 111 godina zatvora, za učešće u zločinima počinjenim u periodu od 1992. do 1994. u Hercegovini i srednjoj Bosni.

Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoje Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić osuđeni su 2013. godine za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, koji je za cilj imao progon i etničko čišćenje Bošnjaka s područja tzv. Herceg-Bosne, koju su htjeli priključiti “Velikoj Hrvatskoj”.

Oni su nepravosnažno u maju 2013. godine osuđeni na ukupno 111 godina zatvora zbog ubistava, silovanja, deportacije, zatvaranja, uništavanja imovine širokih razmjera i drugih zločina.

Bivši predsjednik vlade tzv. Herceg-Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar odbrane Bruno Stojić i bivši generali HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina, bivši komandant vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Tužilaštvo u drugostepenom postupku traži veće kazne, a odbrane oslobađanje ili novo suđenje.

U centru pažnje je dio optužnice koji se tiče udruženog zločinačkog poduhvata, a koji bi, ako njegovo postojanje pravosnažnom presudom potvrdi MKSJ, definirao ulogu Republike Hrvatske u ratu u BiH.

Podnošenje podnesaka u ovom predmetu završeno je 29. maja 2015., a žalbeni postupak je trajao od 20. do  28. marta 2017. godine. Žalbeno vijeće će izreći presudu 29. novembra 2017. godine. 

Nakon tog čina, 21. decembra, Tribunal prestaje s radom.

Podaci o predmetu

1. Jadranko Prlić


Prlić je znao za brojne zločine koje su počinili pripadnici oružanih snaga Hrvatske zajednice (kasnije  Republike) Herceg-Bosne. Također je znao i za teške uvjete u kojima su Bošnjaci, uhapšeni od strane HVO-a, držani u zarobljeništvu u zatvorima u Dretelju, Gabeli i na Heliodromu. Uprkos tome, opravdavao je zarobljavanje bošnjačkih civila i poricao stvarnost njihovog položaja. Time je prihvatao i ohrabrivao te uvjete krajnje nesigurnosti, kao i loše postupanje sa zarobljenicima u više HVO-ovih zarobljeništava.

2. Bruno Stojić


Stojić je bio informiran o zločinima koje je HVO počinio tokom vojnih operacija u Gornjem Vakufu u januaru  1993. i Jablanici u aprilu 1993., o deložiranju bošnjačkog stanovništva u julu 1993. u Čapljini, o granatiranju i napadima na članove međunarodnih organizacija, kao i o lošim životnim uvjetima bošnjačkog stanovništva u istočnom Mostaru. Također, bio je informiran o činjenici da Bošnjaci zarobljeni od strane HVO-a u zatvorima u Ljubuškom, Dretelju, Gabeli i na Heliodromu nisu držani u uvjetima u skladu s međunarodnim pravom. Pored toga, nije ulagao ozbiljnije napore da se stane u kraj činjenju zločina, iako je imao potrebne ovlasti i to mu je bila dužnost. 

3. Slobodan Praljak



Praljak je bio informiran o tome da pripadnici oružanih snaga HVO-a premještaju i zarobljavaju bošnjačko stanovništvo Prozora u periodu od jula do avgusta 1993. Znao je da će u općini Mostar biti počinjeni zločini, konkretno, znao je za ubistva, rušenje zgrada u istočnom Mostaru (uključujući džamije i Stari most), i za ranjavanje i napade na članove međunarodnih organizacija. On je omogućio ubistva Bošnjaka koji nisu pripadali nikakvim oružanim snagama, kao i uništavanje imovine u Stupnom Dolu u oktobru 1993. godine. Nije ulagao nikakve ozbiljnije napore da se stane u kraj zločinima koje su činile oružane snage HVO-a. 

4. Milivoj Petković



Petković je planirao i omogućio vojne operacije u općini Gornji Vakuf u januaru 1993. On je planirao i  rukovodio vojnim operacijama u općini Jablanica u aprilu 1993., onemogućio međunarodnim posmatračima pristup selima Sovići i Doljani, i potom koordinirao preseljenje civila u Gornji Vakuf. Rukovodio je vojnim operacijama u općini Prozor u aprilu i junu 1993. i planirao operacije u julu i avgustu 1993. godine. Učestvovao je u planiranju granatiranja istočnog Mostara, blokirao pristup humanitarnim konvojima za bošnjačko stanovništvo istočnog Mostara, planirao vojnu ofenzivu na stari dio grada Mostara, uključujući i onu od 8. novembra 1993., koja je dovela do rušenja Starog mosta u Mostaru. 

5. Valentin Ćorić


Ćorić je do 10. novembra 1993. igrao ključnu ulogu u funkcioniranju mreže zarobljeništava  HVO-a.  Doprinio je držanju hiljada Bošnjaka u zarobljeništvu pod teškim uvjetima, tokom kojeg su ti ljudi premlaćivani, zlostavljani i ponižavani. Osim toga, uprkos alarmantnim informacijama koje je dobivao, Ćorić ništa nije preduzeo da bi spriječio da se zatočenici šalju na liniju fronta kako bi tamo radili, pri čemu su mnogi od njih ubijeni ili ranjeni.

6. Berislav Pušić

Pušić je znao za masovna hapšenja Bošnjaka u tzv. Herceg-Bosni, i to od aprila 1993. kada su hapšenja krenula u  općini Jablanica. Znao je za vrlo teške uvjete u kojima su Bošnjaci bili zarobljeni - u školi u Sovićima i u zatvorima u Dretelju, Gabeli i Ljubuškom - kao i za zlostavljanja zarobljenika na Heliodromu i u zarobljeništvu Vojno. Ipak, on nikada nije preduzeo potrebne mjere kako bi se ti uvjeti popravili ili zlostavljanja prekinula. 



A. Hadžić

A. Hadžić

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.