Haški sud objavit će u srijedu pravomoćnu presudu vojnim i političkim čelnicima bosanskohercegovačkih Hrvata, osuđenima 2013. na ukupno 111 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima u hrvatsko-bošnjačkom ratu 1993.-1994.

U okviru presude u predmetu "Prlić i drugi", žalbeno vijeće dat će i ocjenu o tome je li postojao udruženi zločinački pothvat u kojem je sudjelovao tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, kako je navedeno u nepravomoćnoj presudi.

Zločinački poduhvat

Savez logoraša u BiH očekuje da će sudije potvrditi prvostepenu presudu, optužene proglasiti krivima po svim tačkama optužnice i potvrditi odgovornost za zločinački poduhvat, piše Otvoreno.

- Nijedna kazna ne može ublažiti bol žrtava i njihovih porodica za patnje koje su optuženi prouzrokovali svojim djelovanjem - rekao je Hini predsjednik tog nevladinog udruženja Jasmin Mešković.

Uzimajući u obzir težinu zločina koji im se stavlja na teret kazna bi morala biti rigoroznija, smatra on.

Prema njegovim riječima, da je htjela Hrvatska je mogla spriječiti zločine nakon osnivanja Herceg-Bosne na većinski hrvatskim područjima BiH.

- Kroz prvostepenu presudu kojom je utvrđeno prisustvo službenih jedinica hrvatske vojske u BiH vidljiva je odgovornost Hrvatske za učešće u zločinačkom pothvatu - smatra je Mešković.

Dobrovoljna predaja

Bivši predsjednik vlade Herceg-Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je 2013. osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar odbrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog štaba HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Proces je počeo u aprilu 2006., dvije godine nakon što se šestorka dobrovoljno predala Haškom sudu.

Izricanjem pravomoćne presude Haški sud nakon 24 godine prestaje s radom, a njegov rad nastavlja Mehanizam za međunarodne kaznene sudove.