Nakon nekoliko godina mirovanja, ponovo je aktuelna priča o eventualnoj gradnji hidrocentrale Krupa, koja bi se trebala nalaziti u blizini mosta preko rijeke Vrbas koji vodi za selo Krmine.
Grčevita borba
Akumulacija ove hidrocentrale potopila bi nekoliko kilometara kanjona. Vlasnici parcela kod Krminskog mosta dobili su obavještenje da će investitor „Hidroelektrane na Vrbasu“ i banjalučki „Urbis centar“ izaći na teren kako bi počeli tehničke pripreme za izgradnju hidrocentrale.
Gradnja hidrocentrale Krupa najavljivana je i 2004. godine, ali ogromnim otporom Banjalučana i ekoloških organizacija taj projekt je zaustavljen. U Centru za životnu sredinu najavljuju ponovo grčevitu borbu.
- Eventualna izgradnja planirane hidrocentrale znatno bi povećala nivo vlage u Banjoj Luci. Zbog lošijeg kvalitete vode „Vodovod“ bi morao više ulagati u prečišćavanje, što bi dovelo i do drastičnog poskupljenja osnovne životne namirnice u gradu na Vrbasu – ističu u Centru za životnu sredinu.
Poseban problem mogao bi predstavljati i smanjen vodostaj u gradu, što bi Vrbas pretvorilo u novu Crkvenu, rječicu kojom se odlijevaju kanalizacione vode.
- I sada, kada je vodostaj Vrbasa nizak, od centra grada prema Rebrovačkom mostu se širi nesnosan smrad fekalija, o čemu svakodnevno svjedoče sportisti na vodi, kajakaši i kanuisti – kažu u Centru.
Bez obavještenja
Gradonačelnik Banje Luke Igor Radojičić (SNSD) rekao je da grad ne dodjeljuje koncesije i da je to u nadležnosti entiteta.
- Nemamo informaciju o ovome. Nismo dobili nikakvo obavještenje. Jedino što znam odranije jeste da je ranija ideja da se gradi Krupa visoka propala – istakao je Radojičić.
Pod pritiskom skoro 20.000 potpisa građana Banje Luke, 2005. godine Skupština Grada donijela je odluku da se protivi potpisanom ugovoru o koncesiji koji je tadašnja Vlada RS dodijelila „Hidroelektranama na Vrbasu“.
Protiv interesa građana
Koalicija za zaštitu Vrbasa je još prije potpisivanja ugovora o koncesiji krajem 2004. godine upozoravala Vladu RS da ugovor nije u interesu građana Banje Luke i RS.
Predlagali su da se prije potpisivanja ugovora napravi ozbiljna analiza korištenja potencijala rijeke Vrbas koja bi, osim energetskog, uzela u obzir aspekte turizma, vodosnabdijevanja i zaštite prirode.
