Bivši predsjednik Republike Hrvatske, nakon presude Prliću i ostalima te samoubistva osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka, bio je među najoštrijim kritičarima poteza i izjava najviših hrvatskih zvaničnika koji su stali u odbranu i optuženih i ratnih dešavanja nastalih pod okriljem „Herceg-Bosne“. 

Nejasan odgovor

Ovih je dana postavio pitanje svih pitanja, hoće li, nakon što je zatvoren Haški tribunal, našu budućnost odrediti nastavak rata „drugim sredstvima“, sporenjima o uzrocima rata, zločinu i kazni.

- Odgovor nije jasan. On u velikoj mjeri ovisi o tome kako će se prema tom pitanju postaviti trenutni i budući lideri država u regiji. Sadašnji odnos prema Hagu, ali i prema zločinima općenito, ne ohrabruje. Praktično, svugdje dominira u javnosti, a političari to pothranjuju, narativ prema kojemu je „naša“ strana pravedna žrtva, a drugi su zločinci. Rat, krivnja za rat, zločini i odgovornost za njih su odlično pogonsko gorivo za nove sukobe, prije svega verbalne, ali i druge.

Osobno, uvijek sam se zalagao za drukčiju politiku od one koja sada dominira. Za politiku koja polazi od žrtve i njena stradanja, priznanja patnji koje su ljudi prošli i od potrebe pomirenja. Naravno, takva politika ne gubi iz vida povijesne činjenice, ali otvara mogućnost da se one sagledaju hladne glave i u kontekstu pomirenja. Mislim da stabilnost i mir u regiji, osim unutarnjih odnosa u nekim državama, osim tenzija među državama, ugrožava i promijenjena sigurnosna situacija, prije svega na Bliskom istoku. Moj je strah uvijek bio da bi se „šahovska ploča“ na kojoj snage odmjeravaju velike sile mogla premjestiti s Bliskog istoka na Balkan. Nema veće odgovornosti za vodeće političare nego da spriječe takav razvoj događaja i da osiguraju trajan mir – kaže Josipović za „Avaz”.

Odlazak na stratišta

Dodaje i kako je danas posebno ponosan što se u aprilu 2010. poklonio bošnjačkim žrtvama u Ahmićima i stradalim Hrvatima u Križančevom Selu.

- Da, bio sam zaista ponosan na efekte odlaska na stratišta i Bošnjaka i Srba i Hrvata. Bio je to dobar početak i zaista, mislim da to mogu reći, politika koju sam vodio otvorila je vrata boljim odnosima i pomirenju. Proces nije bio dovršen, puno je bilo stradanja na svim stranama, trebalo je nastaviti raditi na konačnom završetku rata koji je nastavljen nacionalističkim politikama „drugim sredstvima“. Od svoje nasljednice, a i od vlada sam se nadao nastavku i dovršenju procesa pomirenja. Međutim, vidimo, puno je novog nacionalizma, isključivosti, nepotrebnog verbalnog kavgadženja i raspirivanja niskih strasti. Danas su odnosi među državama lošiji nego pred 5, 7 ili 10 godina - kaže.

Grabar-Kitarović čini ozbiljnu grešku 

Ivo Josipović smatra da predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović čini ozbiljnu grešku najavom da neće oduzimati odlikovanja osuđenima, koje im je dodijelila Hrvatska.

- Gospođa predsjednica time krši dva zakona. Ona je obavezna oduzeti činove, a i odlikovanja svim osuđenicima za teška kaznena djela, naravno i za ratne zločine. Osim kršenja zakona, taj propust je i snažna, loša politička i moralna poruka koja relativizira zločin i suštinski predstavlja nepriznavanje presude – kaže Josipović.

Čarobna formula za BiH

- Bila bi strašna pogreška nastojati kapitalizirati presudu u međunacionalnim odnosima u BiH. To bi produbilo političke sukobe i udaljilo BiH od EU. Uvijek zagovaram dijalog i traženje kompromisa. To mogu samo vodeći političari iz BiH, nikako strani političari. Zaista, od srca želim da BiH nađe onu čarobnu formulu jednakopravnosti pojedinaca i naroda i da joj da sadržaj s kojim će najveći broj građana, pa i cijeli narodi biti zadovoljni. O njoj svi govore, nitko joj još nije dao realni i općeprihvaćeni sadržaj - ističe Josipović.