BIH

Jalovost Vijeća ministara privatni sektor koštala 200 miliona KM!

Piše: K. KEŠMER

19.12.2017

Nekoliko desetina miliona maraka uloženo je posljednjih nekoliko godina u sistem elektronskog poslovanja institucija BiH, koji nikad nije zaživio, a prema procjeni Ureda za reviziju institucija BiH, ovaj sistem uštedio bi javnom i privatnom sektoru više od 200 miliona KM! 

Kupljena tehnologija

Priča o elektronskom poslovanju počela je prije deset godina. Tada su usvojeni prvi zakonski akti koji su trebali omogućiti da se institucije BiH moderniziraju, odnosno prilagode vremenu u kojem tehnologija olakšava i umanjuje troškove rada, ali i omogućava transparentnost svih procesa.

Tada su usvojeni zakonski akti koji bi to omogućili, a razne institucije uložile su milionska sredstva, prije svega Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) i Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA). Prema tadašnjim procjenama, samo privatni sektor kroz olakšanu komunikaciju s institucijama i dobivanje razne dokumentacije i dozvola, za četiri godine uštedio bi 200 miliona KM, što je ogroman poticaj za privredu. Dok bi javni sektor uštedio nekoliko miliona KM.

No, revizorski nalaz koji je nedavno objavljen pokazao je svu jalovost i nesposobnost Vijeća ministara, ali i ostalih institucija. Kako se navodi, uprkos usvojenim zakonima i desetinama miliona uloženih maraka, elektronsko poslovanje nikad nije zaživjelo.

- Zbog nepostojanja ili slabo razvijenog elektronskog poslovanja, institucije javne uprave i poslovni subjekti primorani su koristiti papir u svom svakodnevnom poslovanju, zbog čega su izloženi višemilionskim troškovima - navedeno je u revizorskom izvještaju.

Kako se navodi, pojedine institucije, kao što su UIO ili IDDEEA, uložile su milione za uspostavu tog sistema, ali zbog neprovođenja zakonskih akata ove agencije kupljenu tehnologiju mogu koristiti samo interno, odnosno za svoje potrebe, dok građani od toga nemaju ništa.

Najšokantniji nalazi revizora svakako se odnose na uštede koje bi bile ostvarene.

Faksimil izvještaja koji prikazuje projekciju ušteda

Javni i privatni sektor

- Prema projekcijama ušteda iz analize provedene 2011. godine, privatni sektor mogao je uštedjeti više od 200 miliona KM od 2012. do 2016. godine. S druge strane, javni sektor imao bi troškove koji su vezani uz osnivanje Ureda za nadzor i akreditaciju, zbog čega bi troškovi u prvoj godini osnivanja Ureda bili viši od ušteda. Ali, tokom narednih godina ostvarene uštede bile bi znatno veće od troškova vezanih uz Ured za akreditaciju, tako da bi javni sektor mogao uštedjeti više od 1,6 miliona KM od 2012. do 2016. godine - ističe se u izvještaju.

Ko je najveći krivac 

Kao najveći krivac što sistem nije zaživio označeno je Vijeće ministara. Upravo je ovo tijelo, kao najodgovornije, dobilo najviše preporuka i smjernica šta je potrebno uraditi kako bi se konačno omogućilo lakše, brže i jeftinije poslovanje institucija. Revizori su Vijeću ministara uputili čak devet opširnih preporuka u kojima je detaljno navedeno čime se mora pozabaviti kako bi omogućilo ogromne uštede.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.