Voli ga da ga zovu premijerom, iako to nije, piše Žurnal.info. Sebe naziva reformatorom, u namještenim intevjuima citira Aristotela, Dostojevskog, Šumana (Schuman), podsjeća na agrarne reforme i obećava naciji da će „problemi biti riješeni u kondenzovanom vremenskom roku“. Ma šta to značilo. Istina, većina onoga što Denis Zvizdić kaže i nema baš nekog smisla. A ono malo smislenih stvari koje izgovori, uglavnom, nisu tačne.
Ekskluzivno, a kako bi drugačije, 20. septembra 2016. godine Denis Zvizdić je iz Brisela poručio naciji da će „BiH dobiti kandidatski status do kraja 2017. godine“, piše Žurnal.info. Onda je, u zadnjem mjesecu 2017. godine, Evropska unija poručila reformatoru Zvizdiću da „kandidatski status nije besplatan ručak“. I tako smo ostali gladni.
„Izražavam zadovoljstvo“, saopćit će Zvizdić posljednjeg dana 2017. godine, te će dodati da su „brojne dosadašnje reforme provedene u skladu sa dinamikom“.
Onda će u saopćenju tek ovlaš pomenuti Upitnik koji će „uskoro biti finaliziran“. Ne tako davno, u utorak 10. oktobra 2017. godine Zvizdić je kazao da će „Upitnik u Briselu biti do kraja godine“. Potom je 19. decembra iste godine rekao da se „Upitnikom neće promijeniti ništa“. Onda je istekla 2017. godina, pa je Zvizdić izjavio da će na Upitnik EU biti odgovoreno do kraja januara. Noć prije je, pak, kazao da će to biti uskoro. Uglavnom, obećani kandidatski status u 2017. godini nismo dobili, na Upitnik EU nismo odgovorili, iako je reformator obećao odgovore u „kondenzovanom vremenskom roku“.
„Nastavljamo uporno graditi BiH“, poručit će građanima Denis Zvizdić, pa će istaknuti kako je „Vijeće ministara BiH usvojilo i implementiralo desetine zakona“.
Dovoljno je samo pogledati saopćenja nakon sjednica Vijeća ministara BiH i uvjerit ćete se da su „desetine usvojenih i implementiranih zakona“ ustvari nacrti devet izmjena i dopuna postojećih zakona, te svega četiri nacrta novih zakona. Istovremeno, Vijeće ministara BiH nije pronašlo rješenje za izmjene neustavnih odredbi Zakona o krivičnom postupku BiH i Zakona o OSA-i.
„Na kraju 2017. godine izražavam zadovoljstvo“, reći će Zvizdić u saopćenju, za čiju se objavu pobrinuo njegov rođak Aljoša Čampara, federalni ministar unutrašnjih poslova i SDA-ov ministar dezinformiranja.
I kaže tako Zvizdić, u svečarskom ozračju na isteku 2017. godine, da su tokom njegovog mandata „osigurana sredstva iz oblasti izgradnje putne i energetske infrastrukture“, te da će realizacija projekata započeti 2018. godine.
„Ovim projektom i svim sljedećim, govorimo o narednim hidroelektranama, zatim termobloku 7, koji će vrlo brzo početi s gradnjom u Tuzli i drugim lokalitetima, postat ćemo dio energetskog prostora Evrope“, kazao je 8. septembra 2016. godine Denis Zvizdić na otvaranju „početka radova na hidrocentrali Vranduk“.
Radovi na Vranduku
Započeti radovi na Vranduku su obustavljeni nekoliko mjeseci kasnije, gradnja termobloka 7 u Tuzli nije započeta, banovićka termoelektrana nije dobila ni prethodnu dozvolu za građenje. U Zvizdićevom dijelu energetskog prostora Evrope skoro je mrkli mrak. Stoga je, da bi malo popravio stanje, reformator Zvizdić svečano otvorio vatrogasno vozilo u Živinicama, a onda je sa rođakom, ministrom policije, svečano obišao krave-muzare u Gradačcu.
Osim obilaskom krava, Zvizdić se bavio i problemom kulture u BiH. Posebno se istakao u novogodišnjem intervjuu za Stav u kojem je kazao: „Ako pratimo nit te borbe, od zahtjeva za vjersku i vakufsku autonomiju i pokretanja časopisa Behar, na samom početku 20. stoljeća, kada se pokazuju prvi značajniji obrisi bošnjačkog nacionalnog i kulturog preporoda, pa do smisleno, stručno i hrabro proklamirane teze o “bosanskom duhu u književnosti” 60-ih godina prošlog stoljeća, i Isakovićevog Biserja – izbora iz muslimanske književnosti, objavljenog 70-ih godina, te simboličnih i poučnih sudbina Selimovića, Rizvića, Kulenovića, Maka Dizdara i brojnih drugih nosilaca intelektualne misli među Bošnjacima u drugoj polovini 20. stoljeća, spoznat ćemo hrabro, samosvjesno i argumentirano nastojanje da se „dopuštena forma“ popuni sadržajem stvarne kulturne samobitnosti i političko-nacionalne izvornosti Bošnjaka“.
Ko razumije, razumio je, piše Žurnal.info.
