Močvarna staništa su važna u zaštiti od poplava i pročišćavanja voda, prirodnih resursa poput čiste vode, skladištenja ugljen dioksida i drugih. 

Tri međunarodne zaštićene močvare u BiH su Livanjsko polje, Hutovo blato i Bardača. Ova područja u posljednjih 20 godina propadaju zbog nebrige nadležnih institucija i nepoštivanja zakona i međunarodnih konvencija.

- U močvarnim staništima živi preko 40 posto ukupnog biljnog i životinjskog svijeta na zemlji - potvrdila je Nermina Sarajlić iz Ornitološkog društva „Naše ptice“.

Od nekadašnjih 20.000 močvara, danas se može govoriti tek o nekih 2000. Kako su kazali iz WWF Adria, svjetske organizacije za zaštitu prirode, najveći krivac izumiranja močvara je zbog promjene vodnog režima, poljoprivrede, kao i ljudskih naselja koja se nalaze u nekadašnjim močvarama.

- Po sadašnjem trendu nestanka Hutovog blata, gdje se ništa ne preduzima da se to spriječi, u narednih 35 godina Hutovo blato će nestati - kazao je Zoran Mateljak, predstavnik Svjetske organizacije za zaštitu prirode u BiH.

- Imamo zakonski okvir koji nam omogućava da djelujemo, ali nažalost radi se po modulima koji su davno prevaziđeni - podsjeća Bojan Stojanović, WWF Adria. 

WWF Adria, svjetska organizacija za zaštitu prirode, i Ornitološko društvo „Naše ptice“ pokrenuli su kampanju za očuvanje Hutovog blata.

Hutovo blato u fazi odumiranja

Močvare i jezera Hutovog blata zbog svojih su besprijekornih prirodnih ljepota, velikog bogatstva i raznolikosti vrsta su uvrštene na popis močvarnih staništa od međunarodnog značaja Ramsarske konvencije. 

Prema podacima Ornitološkog društva "Naše ptice", Hutovo blato je srce života donjeg toka Neretve sa 44 vrste riba od kojih je devet endemskih. 

Ujedno je i jedno od najvažnijih europskih utočišta za migratorne ptice u kojem je zabilježeno više od 250 vrsta ptica.

Broj riba u Hutovom blatu se godinama smanjuje, ptice traže druga utočišta, močvarna staništa zarastaju, a jezera presušuju.

Zaštita Livanjskog polja

Livanjsko polje predstavlja najveći močvarni kompleks u BiH i najveće plavno kraško polje na svijetu. Na ovom području je dosadašnjim istraživanjima zabilježeno preko 700 vrsta biljaka, 42 vrste vilinskih konjica, 39 vrsta leptira, 16 vrsta riba, od kojih su četiri isključivo vezane za kraške vode, šest vrsta vodozemaca, brojni sisari, uključujući i populaciju od oko 150 divljih konja, kao i 235 vrsta ptica, zabilježilo je Ornitološko društvo 

Zbog izuzetnih prirodnih bogatstava, Livanjsko polje je 2008. godine proglašeno za močvaru od međunarodnog značaja, a 2011. godine uvršteno je i na listu područja od međunarodnog značaja za ptice. Trenutno se nalazi i na listi potencijalnih Natura 2000 područja u BiH. 

Međutim, Livanjsko polje još uvijek nije obuhvaćeno niti jednom kategorijom zaštite na prostoru BiH, uprkos činjenici da, zbog velikog broja rijetkih i ugroženih vrsta biljaka i životinja, predstavlja jedan od najznačajnijih centara biodiverziteta.

U cilju očuvanja prirodnih bogatstava, Livanjsko polje je što prije neophodno proglasiti zaštićenim područjem, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine. 

Zaštita ovog područja je od ogromne važnosti, tim prije što je najveći dio polja već dugi niz godina korišten u najrazličitije svrhe, usljed čega je veći dio iskonskih ekosistema narušen ili potpuno uništen.