BIH

Vigemark za Avaz.ba o reformi pravosuđa: Specijalni istražni timovi za borbu protiv korupcije

Vigemark: Većina ljudi u pravosuđu su profesionalci

S. NUMANOVIĆ

13.2.2018

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Lars-Gunar Vigemark (Lars-Gunnar Wigemark), u razgovoru za „Dnevni avaz“, ističe da većina ljudi u pravosudnim strukturama u BiH želi svoj posao raditi u najboljem mogućem profesionalnom stadnardu.

- Problem je u tome što se nad njima nastoji izvršiti politički ili neki drugi utjecaj. Za bilo koga, bilo gdje u svijetu, teško je raditi svoj posao ako mu se drugi petljaju i govore kako da rade.

Specijalne istrage

U Strategiji imate potrebu da se uspostave specijalni istražni timovi. Ako mislite iskorijeniti korupciju, pogledajte primjer Italije. Oni su morali imati specijalno tužilaštvo, tužioci su imali jaku policijsku zaštitu, neki su glavom platili obračun s mafijom... čini mi se da vama treba nešto slično. Tužioci s snažnim ovlaštenjima, „ako nemaju zuba, ne mogu ni gristi“ da budem metaforičan, ne mogu raditi svoj posao.

Pogrešno je kritizirati samo pravosuđe. Ono je samo simptom šireg problema. A on je politički utjecaj koji je toliko prezasitio sve. U Strategiji se koristi termin „state capture“, koji znači da različiti interesi, poslovni, politički i drugi kontroliraju ili su zarobili državu. I svi to znamo – kaže Vigemark.

On se zalaže i za to da se imenovanja na pozicije, prvenstveno, rade na osnovu sposobnosti, uvažavajući i interes adekvatne nacionalne zastupljenosti.

- Proces imenovanja, ipak, treba primarno biti temeljen na stručnosti – naglašava.

Dodaje i da imenovane osobe moraju biti pošteđene od političkog utjecaja.

- I vi znate da se ovdje vode velike rasprave ko će od stranaka kontrolirati koja od javnih preduzeća. Zna se i da su privatna preduzeća pod direktnim pritiskom da finansiraju političke stranke. Niko ne osporava pravo pojedinca da donira svoj novac nekoj od partija. Ali niko ne može dopustiti reketiranje – kaže Vigemark.

Nema intervencija

Iako je Strategija shvaćena kao mnogo intenzivniji i dublji angažman institucija EU, prvenstveno Evropske komisije u reforme i procese na Balkanu, ambasador Vigemark ističe da to ne znači intervencionizam.

- Nismo mi OHR. Nećemo mi govoriti: „Morate se riješiti tog i tog čovjeka“. U krajnjem slučaju, pojedinac nije bitan. Bitan je sistem – naglašava on.

Upitan o mogućem praćenju rada sudova i nekih konkretnih sudskih postupaka „visokog nivoa“, naš sagovornik kaže da nije nemoguće da se desi da predstavnici EU, na poziv samog suda ili vlasti, prate te slučajeve.

- Mi nećemo nikome davati spisak predmeta koje treba riješiti na sudu. To tako ne funkcionira.

Umjesto toga, očekujem intenziviranje saradnje s domaćim vlastima. To može značiti i da mnogo više profesionalaca, pravnih stručnjaka, dolaze i pomažu.

Ne govorimo o tome da će u BiH opet raditi strane sudije. Vi ste suverena država i morate imati pravosudni sistem koji funkcionira. Ali razgovarati, pomagati, razmjenjivati iskustva, dati savjete, pratiti neke procese, kako smo radili u slučaju ratnih zločina... zašto ne.

Mi već radimo monitoring, iako ne ulazimo nužno u detalje pojedinačnih predmeta. Ako već govorimo da se niko ne treba miješati u rad pravosuđa, ne trebamo ni mi.

Mi trebamo dodatno osnažiti svoju podršku pravosuđu. I ima dosta primjera kako smo to radili. Veliki i ambiciozan projekt koji smo radili u Albaniji može biti jedan od uzora – poručuje Vigemark.

BiH ne smije opet upasti u blokade

Ambasador Vigemark upozorava da ništa ne smije dovesti do usporavanja ili čak blokada evropskih reformi.

- Vidjeli smo ranije, u prošlosti, tendenciju da se stvari uspore zbog jedne stvari. Godina 2017. je bila takva. Usporene su bile i reforme na evropskom putu, jer je počela izborna kampanja. Prema mom sudu, ona je krenula isuviše rano. Ona bi trebala početi par mjeseci prije dana održavanja izbora.

Da glasam u ovoj zemlji, ja bih o tome kome ću dati glas počeo razmišljati nekada naljeto ove godine, i sudio po djelima bh. političara, a ne po onome šta pričaju.

Dakle, BiH ima još nekih šest mjeseci za reforme i vrlo je važno u tih pola godine s novim zamahom koji daje EU, ne kažete da vi to ne možete jer imate izbore.

Kampanja bi, bar dijelom, trebala biti posvećena tome koja će stranka ili lider visoko postaviti evropska pitanja među prioritete – kako da BiH što brže ostvari što više napretka – smatra Vigemark.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.