BH BLAGO Javno kupatilo u Jajcu dao napraviti vezir Melek Ahmed-paša

Ostaci hamama iz 17. stoljeća kao atrakcija u centru čaršije

E. CRNKIĆ
17.02.2018 10:12

Foto: Kapetanović pored ostataka: Odlazak u hamam bio je tradicija

Prilikom gradnje hotela u centru jajačke čaršije, u blizini džamije Esme sultanije, pronađeni su dijelovi hamama, javnog kupatila, uništenog prije više od 250 godina u požaru koji je tada opustošio grad.

Hamam u Jajcu u svojim zapisima spominju putopisci Atanasije Georgiceo i Evlija Čelebi.

Uništeni dijelovi

- Utvrđeno je da je riječ o hamamu koji je u Jajcu za svog vezirovanja u Bosni napravio ili prepravio Melek Ahmed-paša (1658 - 1659), kako navodi Evlija Čelebi u svom putopisu iz 1660. godine, a opisao ga je kao jednu od znamenitijih građevina u Jajcu - govori Mirza Kapetanović, arheolog u Agenciji za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca.

S vremenom su neki dijelovi hamama uništeni.

- Prije Prvog svjetskog rata, kada su Džabići gradili privatnu kuću, ostaci kamena s ovog hamama upotrijebljeni su kao građevinski materijal – ističe Kapetanović.

Ostaci jajačkog hamama danas su adekvatno zaštićeni staklom i predstavljaju svojevrsnu atrakciju u okviru hotela “Stari grad”.

Kako kaže Kapetanović, voda u duhovnoj tradiciji muslimana zauzima posebno mjesto.

- Odlazak u hamam bila je tradicija. I muškarci i žene posjećivali su ga radi relaksacije i druženja, a narodna medicina hamam je uvažavala kao mjesto na kojem se nađe lijek za razne bolesti - naglašava on.

  • Foto: (Kameni ostaci zaštićeni su staklom i nalaze se u okviru hotela u centru grada)

Hamami vode porijeklo od antičkih kupatila, a u islamskoj historiji građeni su od najranijeg perioda.

Nadzor države

- U Bosni i Hercegovini hamami su se podizali isključivo voljom vakifa, uglednih članova društva, koji su za spas svoje duše podizali objekte vjerskog, prosvjetnog, humanitarnog karaktera - dodaje naš sagovornik.

U islamskom svijetu hamami su stajali pod nadzorom države. Nadzornik (muhtesib) pregledao je svakog dana jesu li propisno očišćeni i uredni.

- Danas postoje ostaci nekoliko hamama u Sarajevu, Mostaru, Travniku, Jajcu, Stocu, Počitelju, Blagaju... Od njih 56, za koje se pouzdano zna da su postojali u sedmoj deceniji 17. stoljeća, samo ih je pet radilo u vrijeme kada je naše prostore okupirala austrougarska vojska – govori Kapetanović.

Naplaćivali kupanje

U pravilu, svaki hamam je, neovisno o veličini, bio uređen tako da je imao šadrvan, kapaluk, halvate za kupanje, haznu i ćulhan. Ispred ulaza je sjedio hamamdžija, koji je naplaćivao usluge kupanja.

NA VRH