Foto: Junker tokom govora u Parlamentu BiH: Traži jedan glas

ANALIZA

Šta nakon predaje odgovora na Upitnik: Treba li nam uopće članstvo u EU?

Autor: S. NUMANOVIĆ
01.03.2018 17:13
A
A
A

Nakon nešto više od 14 mjeseci, Bosna i Hercegovina predala je odgovore na Upitnik Evropske komisije (EK). Niti jedna država u historiji Evropske unije nije toliko dugo odgovarala na pitanja Brisela o situaciji u zemlji!

Šta sad?

Slijedi analiza

Prema ustaljenoj praksi u ovim situacijama, odgovori, sabrani na nekih 20.000 stranica, idu na detaljnu analizu po direktoratima EK. Na čelu procesa je Direktorat za proširenje (DGNEAR), a materijali se šalju i ostalim službama u Briselu.

Proces analize odgovora trajat će mjesecima. Ako BiH nije žurila s odgovorima, neće ni Komisija sa svojim mišljenjem.

Ono bi moglo uslijediti, u najboljem slučaju, do kraja naredne godine.

U međuvremenu, EK će dostaviti dodatna pitanja i zahtjeve za pojašnjenja. A, da će ih biti, ne treba sumnjati ni trena. Ne samo zato što je tako rađeno sa svim državama koje žele u EU već i zato što su u Brisel došli neusaglašeni odgovori, ali i po barem dva odgovora na isto pitanje.

Da ćemo se suočiti s problemima, signalizirao je i sam predsjednik EK Žan-Klod Junker (Jean-Claude Juncker) u svom govoru u državnom Parlamentu, kada je istaknuo da „BiH mora govoriti jednim glasom“.

U odgovorima na Upitnik, toga nema.

Teško je vjerovati da će ga i biti kada novo pismo iz Brisela stigne. I sasvim je izgledno da će se EK načekati s odgovorima na dodatna pitanja i zahtjeve za pojašnjenja.

Konsekventno, kako se taj proces bude razvlačio, tako će se čekati i na finalni stav u vezi sposobnosti BiH da dobije status kandidata. U ovom momentu, naša je država u društvu s Kosovom. Obje se države u terminologiji EU tretiraju kao „potencijalni kandidati“.

Crna Gora i Srbija su (daleko) odmakle u pregovorima i, posebno ovoj prvoj, smiješi se 2025. godina kao termin ulaska u EU.

Albanija i Makedonija mogle bi do ljeta početi pregovore s EU. Zvanična Tirana mogla bi čak prestići Srbiju, jer je kroz duboku reformu pravosuđa, praktično apsolvirala najteža poglavlja za pristupanje – 23 i 24. A ona se tiču vladavine zakona.

Španska blokada

Kosovo je, zbog protivljenja pet članica Unije, predvođenih Španijom, „na čekanju“. Ova država još nema ni bezvizni režim s EU. U Strategiji EK za Balkan, navedeno je da će Kosovo morati sačekati „bolja vremena“.

Kako god, BiH ostaje na samom repu integracija u EU.

Ako se nekako stvari „poslože“ i proces ocjenjivanja osnovnih i dodatnih odgovora završi u narednih godinu, BiH bi mogla postati kandidat za ulazak u EU tek krajem naredne godine.

A onda ćemo morati čekati početak pregovora. Makedonija ga čeka već 13 godina! Istina, problem je Grčka i vještačko pitanje imena Makedonije. Ali zvanično Skoplje čeka!

BiH još uvijek nema taj problem, ali se ne treba iznenaditi ako se pojavi neki drugi. Hrvatski mediji ne jednom su upozorili da upravo Zagreb drži ključeve daljeg napretka BiH, ali i Srbije, prema EU...

Brisel nema mehanizme da zaustavi neku državu članicu u tome. Slovenija je Hrvatsku blokirala zbog graničnih sporova. Problem je i danas otvoren i predstavlja sve veće opterećenje funkcionerima u Briselu.

Zato su oni sada odlučni da se slično ne ponovi. Granični se sporovi moraju riješiti prije ulaska. EU neće da uvozi nestabilnost, već da izvozi stabilnost - jednodušna je poruka evropskih institucija.

Banana države

EU neće banana države u svom društvu. Vladavina prava je temeljni preduvjet napretka. A svih šest država zapadnog Balkana opisuju se kao “zarobljene“. One su u raljama mafije koja je u sprezi s političarima, a jedni i drugi čvrsto kontroliraju pravosuđe.

Kada se sve sabere, šanse da balkanske državice ikada uđu u EU su nikakve!

Zahtijevaju se promjene koje političari regiona nipošto ne žele, jer će ih one zbrisati s političke scene. Ko bi „normalan“ radio na svojoj političkoj eutanaziji?

Postoje i oni koji vjeruju da će promjene uslijediti pod pritiskom građana. Rastući broj euroskeptika u regionu im ne ide naruku.

Ali, reforme, ne samo u BiH, neophodne su. Građanima ove države, zbog njih samih, a ne nekog tamo apstraktnog Brisela trebaju profesionalni sudije i tužioci, koji će raditi po slovu zakona, a ne političkom diktatu, policajci koji će smjeti zaustaviti svakog bahatog vozača, makar on bio i predsjednik republike i kazniti ga, ljekari i profesori koji neće gledati u vaš džep, sigurne i moderne ceste, dobre i jeftine telekomunikacije... Sve ono što isti taj apstraktni Brisel odavno ima.

To nama treba svima. Hoćemo li biti dio Brisela ili ne, postaje sasvim nevažno!

Pa nek Hrvatska, ako to kani, “blokira svoju mamu“ na putu ka EU.