Privredna komora FBiH

Stručnjaci: Hoće li doći do sniženja cijena vozila na dizel gorivo u BiH

Fena
10.03.2018 11:37

Predsjednik Udruženja ovlaštenih prodajno-servisnih centara novih motornih vozila Privredne komore Federacije BiH Haris Muratović izjavio je da nisu zabilježeni neki ozbiljniji poremećaji u cjenovnoj poziciji vozila s dizelskim motorima u BiH, odnosno da zasad nema značajnijih sniženja cijena tih vozila.

Komentirajući nedavnu odluku Saveznog upravnog suda u Lajpcigu, koji je presudio da gradovi u Njemačkoj mogu zabraniti vožnju vozilima s dizelskim gorivom zbog toga što prekomjerno zagađuju zrak, Muratović je naveo da presuda ne znači da će se zabrana provoditi, niti je definiran način, već samo da pokrajine i gradovi imaju pravo uvesti zabranu u cilju sprečavanja zagađenja.

- U posljednje vrijeme, po procjenama stručnjaka, više od 70 posto Evropljana uopće ne razmišlja o kupovini vozila s dizelskim motorom. Smatram da se može desiti veći pritisak kod uvoza korištenih vozila na dizelski pogon nego što je dosad, upravo iz tog razloga. Kada je riječ o uvozu svih automobila, kako novih tako i polovnih, trend kod ovih vozila od 2014. do 2017. godine u konstantnom je padu – naveo je Muratović za Fenu.

Prema njegovim riječima, naši zakoni su takvi da ne mogu spriječiti uvoz starijih vozila, niti imamo mehanizme koji bi utjecali na svijest građana da ne uzimaju starija korištena vozila.

- Mi nemamo eko takse, trošarine, i pogodno smo tlo za uvoz starijih vozila - kazao je Muratović.     

Iz nadležnog državnog ministarstva ranije su naveli da ne postoji strah da bi BiH mogla biti zatrpana starijim vozilima, napominjući da zakonski propisi dozvoljavaju uvoz polovnih putničkih automobila koji zadovoljavaju minimum Euro-4 emisione norme.

Prema podacima komorskog Udruženja iz 2015. godine o ukupnim registriranim vozilima kategorija M1 (putnička vozila ) i N1 (lakokomercijalna vozila), od ukupno 892.720 registriranih vozila, 611.347 vozila bilo je na dizelski pogon (68 posto), dok je 281.307 vozila na benzinski pogon (32 posto), te 66 vozila na električni pogon.

Muratović je napomenuo da je Udruženje utvrdilo, a većina uvoznika automobila u BiH podržala programske ciljeve u periodu od 2018. do 2020. godine kako bi osigurali povoljnije poslovno okruženje i približili zakone u Bosni i Hercegovini zakonima Evropske unije, a sve s ciljem poboljšanja životne okoline, smanjenja smrtnosti na cestama zbog starosti voznog parka i neadekvatne ispravnosti vozila u BiH.

Među njima je zahtjev za uvođenjem ograničenja uvoza rabljenih vozila koja ne ispunjavaju standarde minimum Euro-5 norme ispušnih gasova, sa sadašnjom Euro-4 normom. Također zahtijevaju ograničenje uvoza novoproizvedenih motornih vozila koja ne ispunjavaju standarde minimum Euro-6 norme.

S obzirom na teškoće koje su uočene prilikom registracije električnih automobila, zatraženo je da se ova kategorija vozila precizno uvrsti u zakonsku regulativu.

Jedan od programskih ciljeva odnosi se na stimulaciju pri prodaji električnih, hibridnih i ostalih vozila s eko tehnologijama od nadležnih organa. Stimulacija bi se mogla primijeniti u različitim vidovima, počevši od oslobađanja carine i PDV-a (primjer Hrvatske), do besplatnih parking mjesta, umanjenja poreza na dobit za firme koje posjeduju 70 posto i više voznog parka na pogon EKO tehnologije, reklamiranje EKO automobila prilikom javnih nabavki za javne institucije, smanjenje troškova putarina i sl.

Implementacija ekološke takse po fer principu stimulirala bi nabavku eko vozila, te doprinijela poboljšanju stanja u oblasti okoliša u našoj državi. Taj programski cilj predviđa primjenu eko takse pri registraciji automobila u ovisnosti o CO2 emisijama. Odnosno, što vozilo više zagađuje, bio bi veći iznos eko takse.

Zahtjevi se odnose i na tehničke preglede pri registraciji automobila, uz napomenu da svaki automobil, da bi bio uredno registriran, mora biti u potpunosti ispravan.

Također, preporuka je da se izbaci godište proizvodnje automobila i broja motora iz saobraćajne dozvole, po ugledu na evropske zemlje i zemlje okruženja.

- U konačnici, obje informacije nemaju nikakav benefit niti za kupce, ali posebno nemaju za prodajno-servisnu mrežu. Broj motora se već odavno u svim EU zemljama posmatra kao rezervni dio. U postojećoj zakonskoj regulativi, broj motora samo stvara dodatne komplikacije i znatno odugovlači proces promjene motora na vozilu zbog svojih administrativnih barijera – navode iz komorskog udruženja.

NA VRH