Skoro da ne postoji oblast u Bosni i Hercegovini u kojoj nije zastupljena korupcija. Od zapošljavanja, posjeta ljekarima, pravosuđa, privrede, fakulteta do tendera i višemilionskih poslova u kojima politički moćnici peru basnoslovne iznose novca.

Konstantni nazadak

Krajem proteklog mjeseca „Transparency International“ (TI) objavio je rezultate istraživanja prema kojima je Bosna i Hercegovina za prošlu godinu dobila ocjenu 38 na skali od 0 do 100. U izvještaju 0 predstavlja najviši nivo percipirane korupcije, dok 100 znači najniži nivo korupcije.

Tako se BiH s ocjenom 38 nalazi na 91. mjestu od ukupno 180 zemalja uključenih u istraživanje. Ovu još jednu neslavnu poziciju dijelimo s Albanijom, Gvajanom, Šri Lankom i Istočnim Timorom.  Kada se uporede rezultati iz prethodnih godina, lako je uočiti da BiH bilježi nazadak.

Istraživanje TI-ja je potvrdilo i to da u onim zemljama u kojima novinari nisu dovoljno zaštićeni, odnosno često su na udaru, i stepen zastupljenosti korupcije je veći.

- Nijedan aktivista ili novinar na svijetu ne bi se trebao bojati za svoj život kada govori o akterima korupcije. S obzirom na to kakvo je trenutno stanje u svijetu kada je riječ o korupciji i novinarima, svi skupa moramo učiniti više da bismo zaštitili one koji govore o korupciji – prenosi se u izvještaju izjava Patrisije Moreiro (Patricia), direktorice TI-ja.

Također, nazadak Bosne i Hercegovine kada je riječ o percepciji korupcije leži i u činjenici da je loše uređena oblast zaštite tzv. zviždača, osoba koje se odluče prijaviti korupciju.

Zakon o njihovoj zaštiti u institucijama BiH usvojen je 2013. godine i njime su definirani pojmovi „zviždač“ i „zaštićeno prijavljivanje“. Međutim, ovaj zakon odnosi se samo na zaštitu prijavitelja u institucijama na državnom nivou, a nadzor nad njegovim provođenjem obavljaju Upravna inspekcija Ministarstva pravde BiH i Agencija za prevenciju korupcije.

Skandalozno je, pak, da na nivou entiteta ili kantona, gdje je prostor za korupcijska djelovanja daleko veći, ovakvi zakoni još ne postoje, pa su potencijalni „zviždači“ ostavljeni vjetrometini onih koji će im se osvetiti jer se neko usudio prijaviti ih.

Nelojalna konkurencija  

Damir Miljević, ekonomista iz Banje Luke, za naš list ponavlja odavno znanu bh. definiciju korupcije i s njom povezanog organiziranog „politkriminala”: to je rak-rana našeg društva i osnovna prepreka za bilo kakav ozbiljan društveni, ekonomski, pa i civilizacijski napredak.

- U uslovima kakvi vladaju u BiH ozbiljni strani investitori i ne razmišljaju o ulaganjima, dok se domaći privrednici, izloženi nelojalnoj konkurenciji politički podobnih i favorizovanih tajkuna i reketiranju od vlasti, uglavnom bave opstankom bez ozbiljnijeg razmišljanja o razvoju. Sve to dovodi do osiromašenja stanovništva koje sve manje učestvuje u ukupnoj potrošnji pa ne može biti generator nove tražnje kao preduslova za razvoj - kaže Miljević.

Ističe kako korumpirano društvo poput našeg dovodi i do toga da sve veći broj stanovnika napušta zemlju tražeći uvjete za normalan život u drugim zemljama. Tako je, naprimjer, samo Sanski Most u posljednje četiri godine napustilo blizu 8.000 ljudi, mahom omladine.

- Sve to opet otvara problem realnog nedostatka kvalifikovane radne snage, što onda postaje još jedna od prepreka za ekonomski razvoj i ulaganja i tako unedogled. Iako svi znaju u čemu je problem, niko nije spreman niti ima dovoljno snage da se sa korumpiranim sistemom uhvati ukoštac, nego se prividni društveni mir održava na kreditima kojima se uglavnom finansira i lična i opšta potrošnja – zaključuje Miljević.

Novi Zeland i Danska najbolji  

Prema istraživanju TI-ja, najbolje rangirane zemlje su Novi Zeland i Danska, s rezultatom 89, odnosno 88. Na začelju ljestvice su Sirija i Južni Sudan, s rezultatima 14 i 12, te zadnja Somalija - devet.

Zapadna Evropa, inače, ima prosječan rezultat 66, dok su najlošije plasirane regije subsaharske Afrike, s prosječnim rezultatom 32, te istočna Evropa i centralna Azija sa 34.