Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, u 2016. godini u primarnoj zdravstvenoj zaštiti Federacije registrirano je 16.214 oboljelih od raznih malignih bolesti.

Za koliko je taj broj povećan u 2017. i ovoj godini, još nema zvaničnih podataka. Raspoloživa statistika iz 2016. ne pokazuje stopu povećanja oboljelih na jednogodišnjem nivou, ali ono što pada u oči jesu podaci o starosnoj strukturi oboljelih, među kojima je sve više osoba mlađe životne dobi.  

Crne statistike

Načelnica Klinike za onkologiju i radioterapiju u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli i šefica Katedre za onkologiju tuzlanskog Medicinskog fakulteta, doc. dr. Jasmina Alidžanović u razgovoru za naš list ne krije zabrinutost stalnim porastom broja novooboljelih od malignih bolesti.

- Nastranu broj onih koji se od malignih oboljenja liječe godinama, ali broj novooboljelih s prostora Tuzlanskog i Posavskog kantona koji se liječe na našoj klinici iz godine u godinu je sve veći. Najviše je oboljelih od karcinoma pluća, zatim karcinoma dojke, te debelog crijeva i prostate. Zabrinjavajuće je da u posljednjih nekoliko godina, na godišnjem nivou, od karcinoma pluća na ovim prostorima oboli više od 200 osoba, za razliku od prije nekih 10 godina, kada se taj broj na godišnjem nivou kretao oko 100. Također, broj oboljelih od karcinoma dojke na godišnjem nivou kreće se oko 200, a slična statistika prati i novooboljele od karcinoma debelog crijeva, prostate itd. - navodi načelnica Alidžanović.

Najveći broj oboljelih od karcinoma pluća u Tuzlanskom kantonu, kaže dr. Alidžanović, dolazi iz Tuzle i Lukavca, odnosno industrijskih mjesta, gdje se godinama mjeri najveća zagađenost zraka

 Detekcija i prevencija

- Karcinom je podmukla bolest i mnogi se ljekaru jave sa već uznapredovalom bolesti. Mislim da je na prostoru cijele BiH zakazala primarna zdravstvena zaštita, prosto što nema redovnog skrininga stanovništva niti programa rane detekcije i prevencije bolesti. Nisu za to krivi ljekari koji rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, već oni koji su uspostavili takav sistem. Znam da mi nismo bogata zemlja i da se ne možemo mjeriti s onima koji su bogatiji od nas, ali je porazno da nemamo uspostavljen nacionalni registar za rak - ističe naša sagovornica

Napominje da u dosta slučajeva, ako se tumorske promjene na vrijeme otkriju i operiraju, pacijenti nastavljaju potpuno normalan život.

Ipak, da sve nije tako crno kada je u pitanju broj oboljelih od malignih bolesti, pokazuju podaci o smanjenom broju oboljelih od raka grlića maternice u Tuzlanskom kantonu u posljednjih nekoliko godina. 

Za to, navodi dr. Alidžanović, velike zasluge pripadaju stalnom podizanju svijesti žena o redovnoj kolposkopiji i kontroli Papa-brisa gdje su kod mnogih na vrijeme uočene i otklonjene maligne promjene. Također, mnoge žene kod kojih je na vrijeme otkriven karcinom dojke, navodi, danas, uz redovnu kontrolu, vode potpuno normalan život.

 Problem s „pametnim lijekovima” koji su veoma skupi

- Citostatika, koji su osnovni oblik liječenja karcinoma, kod nas ne nedostaje. Problem je s novim, takozvanim pametnim lijekovima, koji su veoma skupi. Riječ je o imunološkoj terapiji, odnosno o najsavremenijem načinu liječenja gdje lijek ciljano djeluje na  tumorsku ćeliju, ima manje nuspojava i mnogo su efikasniji od citostatika. Ti lijekovi su izuzetno skupi i njihova cijena se  kreće od dvije do petnaest hiljada, pa čak i osamnaest hiljada  maraka mjesečno. Te lijekove odobrava Federalni fond i imamo pacijenata koji se njima liječe.

Naprimjer, imamo dosta žena oboljelih od karcinoma dojke koje primaju lijek „herceptin“, a koji je iz ove grupe lijekova i koji, zahvaljujući naporima mnogih, više nije na listi čekanja. Međutim, mnogi drugi lijekovi kao što je „avastin“ kod metastatskog karcinoma debelog crijeva, zatim oni namijenjeni liječenju karcinom pluća, bubrega itd., nažalost, na listi su čekanja. Postoji volja i trud u Federalnom zavodu zdravstvenog osiguranja da se ovo stanje popravi. S ovim lijekovima život oboljelih koji su svojevremeno bili osuđeni na smrt znatno je produžen – ističe doc. dr. Alidžanović.

Teški trenuci

- Bez obzira koliko bili profesionalni, koliko se svakodnevno susretali s oboljelim, ljekari nerijetko preživljavaju borbu svojih pacijenata s opakom bolešću. Nisu u pitanju samo pacijenti, tu su i njihove porodice. Vrlo je težak trenutak kad čovjeku morate saopćiti da ima karcinom. Morate imati strpljenja, razgovarati s pacijentom. Operirate ga i kažete mu da ste odstranili karcinom, ali da mora na hemoterapiju i tada uslijedi hiljadu pitanja. Mi na našoj klinici svake sedmice imamo psihologa koji razgovara s pacijentima, a sve da bi im pomogli da lakše prebrode stanje u kome su se našli - navodi naša sagovornica.

 Situacija u RS

Posljednji podaci govore da su u Republici Srpskoj u 2015. godini registrirana 5.972 novootkrivena slučaja malignih bolesti, među kojima je 3.089 žena i 2.883 muškarca. Najveći procent oboljelih muškaraca, čak 17,9 posto, oboljelo je od karcinoma pluća, dušnika, zatim debelog crijeva, prostate, dok se kod žena najveći broj novootkrivenih odnosio na karcinom dojke, zatim grlića maternice.

Među oboljelima u 2015. u RS od različitih vrsta maligniteta je čak 26 djece do 18 godina.

Sedam djevojčica s karcinomom dojke!

U 2016. godini u Federaciji BiH evidentirane su 1.282 osobe koje boluju od karcinoma bronha i pluća, od čega je 672 starosti od 19 do 64 godine.

U istom periodu od karcinoma dojke bolovalo je čak 3.470 žena, među kojima je evidentirano sedam njih u dobi od 15 do 18 godina.