Foto: Džindić: Sve se može riješiti dogovorom

INTERVJU Nermin Džindić, federalni ministar energije, industrije i rudarstva

Ulaganja u namjensku industriju su se pokazala kao pun pogodak, politikantstvo nam ne treba

Autor: Miralem AŠČIĆ
21.04.2018 16:04
A
A
A

Razgovarao: Miralem AŠČIĆ


Nermin Džindić (SBB), ministar energije, industrije i rudarstva u Vladi FBiH, jedan je od rijetkih funkcionera u čijem je mandatu, uprkos brojnim teškoćama u funkcioniranju Vlade na čelu s Fadilom Novalićem (SDA) i čestim krizama vlasti, za kratko vrijeme stabilizirano stanje u resorima koje vodi, a prije svih u namjenskoj industriji Federacije.

Kompanije bile na izdisaju, radnici bez plaća, a danas ostvaruju višemilionsku dobit

Podsjetimo, samo prije četiri godine tom važnom privrednom sektoru prijetio je potpuni krah! Za tri i po godine kako upravlja tom oblašću, ministar Džindić sa zadovoljstvom potvrđuje da je namjenska industrija u FBiH doživjela ekspanziju, o čemu svjedoče brojni uspješni projekti.

Posljednje političke tenzije do kojih je došlo zbog pojedinih izjava o namjenskoj industriji i proizvodnji oružja, a zbog čega je jučer sazvana, ali nije i održana hitna sjednica Parlamenta BiH, Džindić nije želio puno komentirati.

- Sve je to čisto politikantstvo. Ministarstvo energije, industrije i rudarstva Federacije BiH predano radi na projektima namjenske industrije već godinama i ne želimo da se naš uspjeh koristi u predizborne svrhe i za političke razmirice koje su samo u službi prikupljanja jeftinih poena i ništa drugo - rekao nam je Džindić.

Osim o namjenskoj industriji, u intervjuu za naš list ministar Džindić govori i o stanju u rudnicima, „Elektroprivredi BiH“, „BH-Gasu“, problemu ruskog duga za prijeratni plin, projektu istraživanja nafte, „Energopetrolu“, „Hidrogradnji“...


  • Džindić: EPBiH je morala raditi više ( S.Saletović
    Džindić: EPBiH je morala raditi više ( S.Saletović

Prema dostupnim zvaničnim izvještajima, kompanije iz oblasti namjenske industrije kojima je do jučer prijetio stečaj danas ostvaruju višemilionsku dobit. Rijetko se šta u ovoj državi, nažalost, može mjeriti takvim uspjesima. Šta se odjednom promijenilo?

- Dobro znamo šta se od 2012. do 2014. godine dešavalo u ovoj oblasti. Tu prije svega mislim na TRZ Hadžići, firme „Pretis“ iz Vogošće, sarajevski „Zrak“, „Vitezit“, ali i druge. Sve te kompanije su bile na izdisaju. Niti su imale ugovore, niti su radnici imali plaće.

Država im je pomagala kroz grantove koji su korišteni da se isplaćuju plaće, a ne finansiraju važni projekti.

Danas imamo stanje da je „Pretis“ samo prošle godine imao više od 60 miliona KM prometa. Tu je i „Igman“ iz Konjica, koji je imao promet od 110 miliona KM, „Ginex” sa 45 miliona KM. Neizostavan je BNT Novi Travnik sa 13 miliona KM prometa, zatim „Binas“ s osam miliona KM. Te firme u prethodnom periodu nisu imale ni pola od toga. One bukvalno nisu imale ništa. Čekale su samo pomoć Vlade. Projekti su bili postrani.

U čemu je tajna tog uspjeha? 

- U startu smo u budžetu osigurali sredstva za razvojne projekte. Ideja i projekata je i ranije bilo, ali nije bilo sredstava. Bila je potrebna finansijska injekcija. Jednostavno, prepoznali smo koji su projekti važni i koliko ćemo na kraju svi dobiti.

Sada idemo i s inicijativom da se postojeća strategija o razvoju ove oblasti izmijeni, jer ona je samo garantirala redovnost isplate plaća, poštivanje ugovora i predvidjela da na godišnjem nivou može biti ostvaren promet od oko 100 miliona KM. Firme su se tako i ponašale i radile. Mi smo samo prošle godine imali promet veći od 300 miliona KM. Znači, tu strategiju smo davno prevazišli.

 Prošle godine javnost je obradovana i vijestima da su naše firme proizvele prvu bh. haubicu, pušku, pištolj, ručni bacač. Ti projekti su namjensku industriju ponovo stavili u regionalni vrh po proizvodnji, što je također ranije bilo nepojmljivo. Ima li novih iznenađenja na tom polju?

- Apsolutno. Ovo sve radimo da bi ove firme na kraju mogle same, bez ičije pomoći, funkcionirati i raditi. Ti projekti su se zaista, od proizvedene puške do haubice, pokazali kao pun pogodak. Naravno, tu su još testiranja, ali mnogo toga je već prošlo ozbiljne provjere i pokazalo se veoma pouzdanim.

Tu je i „Pretisova“ granata od 155 milimetara s dometom od 40 kilometara koja se poprilično, uz nadopune, pridružila svjetskoj vojnoj klasi. I u „Igmanu“ su također odlične inovacije u pripremi i obnovi starih projekata. Imamo nove kalibre u koje će biti uloženo 20 miliona KM. U „Ginexu“ smo ispunili i sve uvjete koji se tiču zaštite ekologije. Razvijena je nova kapisla koja nije više opasna po okolinu. Svi ti nusprodukti više nisu otrovni i to je vrlo važno reći.

 Mnogi jedva dočekaju da sruše priču o projektima i zato smo vrlo oprezni

 Šta je s najavom otvaranja nove fabrike naoružanja u Vogošći? Zašto se taj plan drži u tajnosti?

- Ta firma je dobila sve saglasnosti za rad. Istina, imamo mali problem kod lokalne zajednice Vogošće koji se odnosi na zabrinutost za životnu sredinu zbog utjecaja na okolinu. No, sve ćemo pojasniti i riješiti.

A kada je u pitanju priča o tome šta će se proizvoditi, tu je sve jasno definirano, ali javnost o tome za sada ne može biti obaviještena. Bit će prilike. Ne želimo žuriti i da sve onda izgubimo. Ova je oblast vrlo osjetljiva.

Pojedini predstavnici najviše izvršne vlasti tvrde da ćemo proizvoditi borbene dronove. Je li to tačno?

- Mnogi su projekti spremni, ali se o tome ne može govoriti. Ne može, jer mnogi jedva dočekaju da tu priču sruše. Tu smo vrlo oprezni. Što se tiče proizvodnje dronova, to je za sada samo inicijativa i tu nema ništa konkretno.

Stanje u rudnicima?

- Ono nije odlično, ali jeste zadovoljavajuće. Naravno da može biti još bolje. Mi smo zatekli gubitak od 104 miliona maraka. Do sada smo to smanjili na otprilike 15 miliona. Znači, gubitak je istopljen za oko 90 miliona KM i povećana je produkcija u proizvodnji uglja za oko milion tona.

U većini rudnika uz plaće se plaćaju i porezi i doprinosi. To ranije nije bilo slučaj. Istina, imamo i dalje problema, ali je to zanemarivo u odnosu na ono što smo zatekli. Problemi su i s onim rudnicima koji kasne s određenim segmentima i preporukama.

Šta je s ulaganjima u zaštitu rudara? Svjedoci smo čestih rudarskih nesreća.

- Mi smo planirali u četverogodišnjem mandatu ulaganja oko 400 miliona KM u sve rudnike. Ta odluka je promijenjena krajem prošle godine za trogodišnji plan, s obzirom na to da je uloženo 200 miliona, jer pojedine uprave nisu ispunile sve obaveze koje su morale. Ovdje je ključno da je „Elektroprivreda BiH“ morala promijeniti odluku, što bi doprinijelo da se više ulaže u sigurnost u rudnicima. Mislim da se na tome radi. Sredstva postoje, ali se moraju pravilno koristiti. Broj nesreća se mora smanjiti.

Elektroprivreda” nije ispunila zacrtane ciljeve restrukturiranja u rudnicima

Kad već spominjete „Elektroprivredu BiH“, nije tajna da ste već ranije iskazali nezadovoljstvo radom Uprave te državne kompanije. I dalje ima problema?

- Biti zadovoljan nečijim radom znači da se mora ispuniti ono što je planirano, a to u ovom slučaju nije tako. Ono što smo više puta govorili jeste da nisu ispunjeni zacrtani ciljevi, prije svega oni koji se tiču restrukturiranja u rudnicima. To restrukturiranje nije ni počelo, a kamoli završilo. Nisu puno toga uradili ni da promijene cijene uglja, nisu riješili troškove održavanja. To otvoreno govorim, mora se više raditi. Pratit ćemo i dalje situaciju.


 

A problemi „BH-Gasa“, cijena plina, duga za prijeratni plin Rusima. Mnogo je i tu trzavica, ali ste se ipak uspjeli izboriti da građani Federacije plaćaju skoro najjeftiniji plin u regionu. Jeste li i dalje na ratnoj nozi s Upravom „BH-Gasa”?

- Sve se može riješiti dogovorom. Dogovorom smo i smanjili cijenu plina u četiri navrata. Vjerujem da i ostale stvari možemo riješiti istim principom. Oni su imali četiri zadatka da riješe. Prvi je sporna potraživanja od „Birača“ od oko 28 miliona KM, drugi je problem plinofikacije SBK-a, treći dugovanja sa „Sarajevogasom“ i četvrti zadatak bio je da riješe alternativne pravce snabdijevanja.

Nažalost, nisam potpuno zadovoljan radom te uprave. Razlog je u tome da oni i dalje imaju 100 miliona KM dugova koji nisu naplativi. Do takvog nagomilavanja nije trebalo ni doći. O tome smo više puta razgovarali, jer funkcija „BH-Gasa“ nije da to bude profitabilna kompanija i zaradi godišnje 100 miliona KM. Funkcija te kompanije je da osigura redovno snabdijevanje Federacije plinom i da zaradi onoliko koliko je potrebno da se uloži u mrežu,  instrastrukturu i da se isplate plaće i doprinosi.

Glavna greška je što su građani plaćali veliku cijenu plina i ta cijena je prelivena u dug „Biraču“ i „Sarajevogasu“.

Šta je s dugom prema Rusima za ratni plin. Moskva konstantno šalje upozorenja da se on mora riješiti. Koliko on ukupno iznosi i koliko je do sada vraćeno?

- Dug je oko 96 miliona dolara, a bio je 104 miliona. Znate da je tu bio dogovor između RS i Federacije koji se ne poštuje i da ovaj dug vraćaju samo građani Federacije. Ovim tempom taj se dug neće isplatiti ni za sto godina.

Kada je opet došlo do zatezanja, zatražio sam od Vijeća ministara da se uključi jer je to državni problem. Iz „Gazproma“ su tražili i traže da se pregovara i razgovora. Spremni su čak i jedan dio duga oprostiti te, ako se uđe u aranžman, da se dug što prije isplati.

Za zastoj projekta HE „Vranduk” kriv „Strabag”, uskoro kreće gradnja Bloka 7


 Ima još projekata, poput izgradnje hidroelektrane „Vranduk“, Bloka 7 u Tuzli, koji čekaju na realizaciju. Bili su najavljeni kao investicioni, historijski, a na kraju - ništa. Ko je za to kriv?

- Što se tiče HE Vranduk, tu se čeka odgovor jedne međunarodne banke je li saglasna za opciju da se drugoplasirani zamijeni s prvoplasiranim, a nakon što je, kako je već javnost odranije upoznata, austrijski „Strabag”, koji je bio prvi, odnosno vođa konzorcija, od BiH zatražio raskid ugovora. Od toga zavisi šta će biti dalje. Žao mi je što je došlo do zastoja, ali na to nismo mogli utjecati.

Što se tiče Bloka 7, tu smo vrlo blizu realizacije. U završnoj je fazi javni oglas za pripremne radove u vrijednosti od 18 miliona KM. Čim se to riješi, idemo u gradnju, jer odnos s kineskim partnerom je davno usaglašen. U narednih 30 dana očekujem da ćemo uputiti u Parlament FBiH zvaničan dokument koji će tražiti očitovanje tog zakonodavnog tijela.

 Je li realno da radovi počnu u 2019. godini s obzirom na to da postoje i dalje mišljenja da je ovo preskup projekt koji „Elektroprivreda BiH” ne može finansijski iznijeti niti vraćati kredit?

- Moramo reći da su troškovi u odnosu na raniji dogovor smanjeni za 60 miliona KM, jer valuta po kojoj će biti vraćen kredit nije bila definirana i to je sada riješeno. Uostalom, i praćenja kretanja struje na tržištu, pokazala su da ovaj projekt nije upitan niti skup.

A hoće li početi radovi u 2019. godini, mislim da je to realno moguće. No, treba reći da izgradnja bloka podrazumijeva i cijelu drugu infrastrukturu. Puno je tu posla, ali se držimo rokova.

 Od „Shella“ nema ništa, okrećemo se javnom pozivu

- Kada je u pitanju istraživanje nafte, objavit ćemo novi tender za konsultanta koji će pregovarati s potencijalnim istraživačem ovog energenta. Čim se to završi, a vjerujem da će vrlo brzo, idemo s tenderom za izradu dokumentacije za glavni poziv. Sada je potrebno da završimo projekt utjecaja na okoliš i na tome se također već radi.

Ovdje moram reći i da od povratka „Shella“ u ovu priču nema ništa. Sve je ostalo na priči i tu nema ništa konkretno, niti će biti. Mi se okrećemo javnom pozivu, jer namjere „Shella“ u ovom poslu s Vladom nisu bile čiste – precizira federalni ministar energije, industrije i rudarstva.

„Hidrogradnja“ samo gomilala probleme, želimo im pomoći

 Ima li rješenja za sarajevsku „Hidrogradnju“, koja je u stečaju, a čiji radnici stalno protestiraju?

- Problem „Hidrogradnje“ je trebalo rješavati 2004. i 2005. godine, kada je Uprava počela s isplatom plaća bez poreza i doprinosa. Tada se neko trebao pitati zašto se to radi i što se gube poslovi na tržištu i zašto im je potrebno 1.500 radnika.

Kada je ta prilika propuštena, nastavljena je agonija. U stečaj su otišli 2016., a da su to uradili 2005. godine, danas bi to bila firma koja bi imala 500 radnika i koja bi imala svoju svrhu i svoje pozicioniranje na tržištu. Umjesto toga, samo su pravljeni gubici.

Ja im želim pomoći. Ne bježim od problema. Pomoći ćemo da se penzionišu, jer su mnogi stekli uvjete za penziju, ali je problem u 2004. godini i uvezivanju staža. Da je to tada riješeno, danas bi svi bili penzionisani.

 Advokati prate stanje u „Energopetrolu“

Govoreći o stanju u sarajevskom „Energopetrolu“, ministar Džindić ističe da je Vlada FBiH dala saglasnost advokatskom uredu da prati situaciju u vezi s arbitražnim postupkom.

- Mi ovdje imamo dvije situacije. Kada saslušate većinskog vlasnika u „Energopetrolu“ (INA, op. a.), imate utisak da su oni u pravu i da ćemo mi morati platiti još naknadno kaznu i kamate, sudske troškove. Ali kada vidite šta govori predstavnik Vlade, vidite da to nije tako. Mislim da problemi postoje, ali nisu onakvi kakvim ih većinski vlasnik predstavlja. No, advokati rade svoj posao. Siguran sam da će ovo pitanje biti povoljno po Federaciju - kaže ministar Džindić.