U Sarajevu je u toku sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH, koja je počela poslaničkim pitanjima Vijeću ministara BiH. 

Maja Gasal-Vražalica, zastupnica DF-a, pitala je Vijeće ministara ima li podatke o tome koliko se u Siriji nalazi djece i žene porijeklom iz BiH, a čiji su očevi, odnosno muževi poginuli, kao i koliko je djece u toj ratom zahvaćenoj zemlji čiji su roditelji porijeklom iz BiH u međuvremenu rođeno, te šta nadležna ministarstva rade na zaštiti naših državljana u toj zemlji.

Iz odgovora koji je zastupnici Gasal-Vražalica dao Goran Ćosić, zamjenik ministra civilnih poslova, Vijeće ministara tek namjerava formirati koordinaciono tijelo koje će se baviti ovim pitanjem, te je zastupnica izrazila nezadovoljstvo dobivenim odgovorom, kazavši da joj ono što je čula ne daje nikakvu nadu da će žene i djeca iz BiH koji su u Siriji dobiti bilo kakvu zaštitu od svoje zemlje.   

Šta je Vijeće ministara uradilo da  ublaži posljedice poskupljenja goriva?

Mirsad Đonlagić, predsjedavajući Kluba poslanika SBB-a, pitao je ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je li tačno da BiH uvozi 75 posto hrane i šta se poduzima da se taj procent smanji.  

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović kazao je da nije tačno da BiH 75 posto svojih potreba zadovoljava uvozom, no otkrio je da je tačno da BiH uvozi prehrambenih proizvoda u vrijednosti od oko tri milijarde maraka, dok izvozi takvih proizvoda oko milijardu maraka.

On je rekao i da se u BiH proizvede oko 700 miliona litara mlijeka godišnje, ali da se otkupi samo 220 miliona litara, koliko se i preradi, te da se od te količine izvozi oko 70 miliona litara, a uvozi oko 60 miliona litara mlijeka.

Šarović je kazao i da se BiH opredijelila za liberalno, a ne zatvoreno tržište.

Đonlagić je kazao da i on jeste za tržišnu utakmicu, ali da uprkos takvom opredjeljenju, on smatra da BiH mora omogućiti svojim proizvođačima da plasiraju na domaće tržište više svojih proizvoda, kao i da ih više izvozi.

Mirsad Isaković, poslanik SBB-a, pitao je Vijeće ministara šta je uradilo na tome da ublaži posljedice poskupljenja goriva u BiH, do kojeg u zadnja tri mjeseca dolazi već četvrti put.

Isaković je podsjetio i na to da kada je Parlament BiH usvajao izmjene Zakona o akcizama, kojim je određeno da dođe do povećanja putarina u iznosu od oko 17 feninga, da je ipak došlo do poskupljenja goriva i do 25 feninga, iako nije trebalo, te da je sada situacija takva da će gorivo biti skuplje za oko 40 feninga u odnosu na početak ove godine.

Osvrćući se na to da distributeri nafte i naftnih derivata formiraju cijene shodno slobodnom tržištu, Isaković je pitao šta će Vijeće ministara uraditi na tome da kontrolira rast tih cijena koje se reflektira i na druge proizvode i gdje dolazi do lančanih poskupljenja.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šaravić kazao je da su takva pitanja u nadležnosti entiteta te da će od entitetskih nadležnih institucija biti zatraženi odgovori na ova pitanja.

Međutim, Isaković je kazao kako je moguće da Vijeće ministara BiH ima nadležnost da diže akcize na naftu i naftne derivate, a nema nadležnosti da donese mjere koje će zaustaviti divljanje cijena.

Uputio urgencije za nedobivene odgovore na čak 21 pitanje

Damir Arnaut, poslanik SBB-a, u okviru dijela sjednice Predstavničkog doma PSBiH, rezerviranom za poslaničke komentare na odgovore dobivene iz Vijeća ministara BiH, kazao je da je uputio urgencije za nedobivene odgovore na čak 21 pitanje, od kojih na neke čeka i godinu. 

Uz podsjećanje da, primjerice, od predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH još od prošlog ljeta čeka stenograme sa sjednice Vijeća ministara, na kojoj su doneseni određeni zaključci u vezi s naknadama za rad UO UIOBiH, Arnaut je konstatirao da su nakon njegovog poslaničkog pitanja o tome, a na što su mu u anonimnom pismu ukazali uposlenici UIO, ti zaključci poništeni, a da on nikada, ipak, nije od Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg Vijeća ministara, dobio materijale sa sjednice na kojoj su doneseni.    

- Gospodine Zvizdiću, i dalje odbivate dostaviti materijal, i ja već mislim da nešto u tom slučaju krijete - kazao je Arnaut. 

Pojašnjavajući i da skoro tri mjeseca čeka od Zvizdića, u svojstvu predsjedavajućeg Izvršno–obavještajnog odbora, odgovor na pitanje koliko je OSA uputila zahtjeva prema sudskim organima za odobrenje prikupljanja podataka o izabranim i imenovanim zvaničnicima tokom 2017. i 2018. Arnaut je pojasnio da, uprkos tome što je jasno naznačio da se traže isključivo statistički podaci, odgovora još nema. 

- S obzirom na to da je OSA već godinu bez parlamentarnog nadzora, i s obzirom na to da šaljem već dvije urgencije, čini mi se, gospodine Zvizdiću, da i ovdje nešto krijete i zato očekujem od Kolegija Doma da dobijem odgovor na ovo i druga pitanja - kazao je Arnaut.