Zbog inertnosti, aljkavosti, neažurnosti bh. vlasti, prije svega Predsjedništva i Vijeća ministara BiH, milijarde vrijednu imovinu naše države u Hrvatskoj je, prema svemu sudeći, izgubljena. Jasno je to postalo nakon što je Sabor Hrvatske usvojio Zakon o upravljanju državnom imovinom, koji se odnosi i na brojne hotele i vile koje su u posjedu javnih preduzeća u BiH.
Zakonske ovlasti
Ono što je za BiH sporno u tom zakonu jeste član 71., koji kaže da Republika Hrvatska nekretnine na koje se odnosi Uredba o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriji Republike Hrvatske može dati u zakup na određeno vrijeme, po provedenom javnom konkursu, do sklapanja međunarodnog ugovora kojim će se razriješiti imovinskopravni odnosi na tim nekretninama ili do donošenja odluke o izuzimanju od zabrane raspolaganja.
Tako će Hrvatska nekretnine koje su u vlasništvu BiH, a ima ih 78, moći izdati na period do 30 godina. Hrvatska je svoje opravdanje našla u tome da imovina propada te da bh. vlasti nikad do kraja nisu razriješile pitanje vlasnika vrijednih objekata.
No, iako je Zakon bio nekoliko mjeseci u fazi javne rasprave, od nadležnih iz BiH niko se nije javio. Amer Bekrić, direktor Agencije za privatizaciju u FBIH, koja u suštini najviše vodi brigu o bh. imovini u Hrvatskoj, istakao je da su o ovom problemu na vrijeme bili obaviješteni i Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara.
- Pratili smo sva dešavanja u vezi s tim zakonom od kada je ušao u Sabor, amandmansku fazu pa do usvajanja. Mi nemamo zakonske ovlasti da reagiramo u drugim državama, ali s obzirom na to da smo shvatili da će doći do problema, obavijestili smo institucije koje su nadležne - Predsjedništvo BiH, a potom i Denisa Zvizdića kao predsjedavajućeg Vijeća ministara. Tražili smo da reagiraju, jer za to imaju pravnog osnova - kaže Bekrić.
No, odgovora nije bilo, niti bilo kakve reakcije.
Je li kasno
- Bilo je načina da se reagira. Hrvatska je nezavisna država, vodi svoju unutrašnju politiku, a mogla se tražiti zajednička sjednica dvije vlade pa da se nađe rješenje, moglo se diplomatski reagirati, obavijestiti vlasti u Hrvatskoj o našem stavu. Zašto nije bilo reakcije, ne znam, ne mogu ja nekome ruke zavrtati... Zakon je poprilično poguban za nas, ali vidjet ćemo šta će se dešavati – zaključuje Bekrić, dodajući da se reakcija i sada može uputiti, ali da je malo vjerovatno da će se nešto sada promijeniti.
Cijeli slučaj jučer je na upit novinara komentirao i Damir Arnaut, poslanik SBB-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. On je kazao da je, prema onome što je do sada poznato, u pitanju pljačka bh. imovine.
- Bosna i Hercegovina sigurno može puno uraditi, ali s kvalitetnim kadrovima. Trenutno, Vijeće ministara s gospodinom Zvizdićem na čelu i Predsjedništvo, gdje sjedi gospodin Izetbegović, očito je pokazalo da ne zna zaštititi interese BiH. Ne samo na ovom polju nego i u nizu drugih polja, kada su naši interesi u inozemstvu u pitanju - kazao je Arnaut.
Procjena vrijednosti
Tačna vrijednost bh. imovine u Hrvatskoj, osim da se radi o višemilionskoj cifri, nije poznata.
- To što se može pročitati su paušalne ocjene. Mi radimo procjene, angažiramo vještake da se utvrdi stvarna vrijednost. Ono što piše u početnom bilansu nije tačno, jer to nije tržišna vrijednost. Ako za nešto navedete da vrijedi milion KM, a ne možete ga prodati ni za 10.000 KM, to onda nije prava cifra. Mi radimo na popisu, barem onoga što nije sakriveno od privrednih subjekata – kazao je Bekrić.
Ministarstvo pravde: Pokušali smo, nismo uspjeli
O cijelom problemu jučer se oglasilo i Ministarstvo pravde BiH. Kako su naveli, u više navrata pokušali su zakazati sastanak s visokom predstavnicom Hrvatske za pitanja sukcesije, ali je, „i pored jasnog napora ministra Josipa Grubeše da se pregovori nastave i da se o ovom pitanju razgovara na najvišoj razini, uspjeh izostao“.
- Sklapanje ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa između BiH i Republike Hrvatske je pravno pitanje dvije suverene države, i BiH i njeni ovlašteni predstavnici ne mogu jednostrano riješiti ovaj problem, već je to nužno riješiti diplomatskim putem – naveli su, između ostalog, iz Ministarstva.
Hoteli u Dubrovniku, Gradcu, Makarskoj...
Među objektima koji su u vlasništvu BiH jesu imovina u lukama Ploče i Šibenik, hotel „Vis 2“, hotel „Belvedere“, kompleks „Vrtovi sunca“, svi u Dubrovniku. Zatim, hotel „Sutjeska“ u Baškim Vodama, odmarališta u Gradcu, Volosku, Bristu, Makarskoj, Slanom, dječija bolnica u Cavtatu, vila „Aurora“ u Trstenom sa 17.500 kvadrata zemljišta koju je htio kupiti holivudski glumac Džon Malkovič (John Malokovich), ali nije dobio saglasnost Vijeća ministara BiH...
