Muslimani u Bosni i Hercegovini danas su dočekali jedan od dva najveća blagdana - Ramazanski bajram. Na području naše zemlje bajram-namaz klanjao se u više od 800 džamija.
Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice BiH, bajram-namaz klanjao se u 5.41 sati, a centralna bajramska svečanost održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu. Bajram-namaz imamio je i bajramsku hutbu održao reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.
Duhovno zadovoljstvo
Muslimani su ovaj blagdan dočekali s radošću nakon posta u svetom mjesecu ramazanu.
Bajram je za postače svojevrsna nagrada za njihov trud, strpljivost, ustrajnost u postu i izdržljivost. Poslanik Muhammed, a. s., rekao je da je to “jevmul-džaiz”, dan dijeljenja nagrada, pa su zbog toga radost, sreća i veselje postača u bajramske dane vidljivi na njihovim licima, odišu fizičkim i duhovnim zadovoljstvom.
Bajramsko jutro ima poseban značaj, jer se tada najviše osjete porodična harmonija i ljubav među članovima. Cijele porodice ustaju rano, muškarci se prate u džamiju, gdje klanjaju bajram-namaz, a običaj je da žene ostanu kod kuće i posvete se planiranju bajramskog ručka. No, to nije uvijek bilo tako, jer su za vrijeme života poslanika Muhammeda, a. s., u džamiju išle i žene i djevojke kako bi prisustvovale zajedničkom zikru i veličanju Gospodara svjetova.
U tradiciji je i da se prije odlaska u džamiju muškarci okupaju, namirišu i obuku najljepše i najsvečanije odijelo, po uzoru na Muhammeda, a. s., koji je za Bajram oblačio najljepšu odjeću koju je imao. Lijepo je da svi ukućani između sebe razmijene bajramske poklone - hedije ili, kako mi kažemo, bajramluke.
Prije odlaska u džamiju, također, trebalo bi nešto pojesti u skladu sa preporukom poslanika Muhammeda, a. s., koji nikad nije odlazio na Bajram prije nego što bi nešto pojeo, osim za Kurban-bajram, kada je lijepo jesti tek nakon što se dođe u kuću. Običaj je da se ide jednim putem, a da se vraća drugim kako bi se nakupilo što više sevapa, dobrih djela, jer se svaki korak napravljen do džamije, broji kao dobro djelo.
Tokom klanjanja bajram-namaza, u džamiji se uče tekbiri više nego u nekim drugim prilikama, a poslije slijedi čestitanje komšijama, rodbini i prijateljima.
Inače, prilikom čestitanja Bajrama zazivaju se Božiji bereket i blagoslov riječima: “Bajram šerif mubarek olsun.” To je običaj koji su našim muslimanima predali Turci. Poslanik Muhammed, a. s., činio je prilikom čestitanja dovu za prisutnog riječima: “Neka Allah, dž. š., primi naša i tvoja dobra djela.”
Bajram uvijek pada 1. ševala, desetog mjeseca muslimanskog kalendara. Traje tri dana, a vjernici ga smatraju “praznikom položenog ispita”. Drugi dan Ramazanskog bajrama obilježava se i kao Dan šehida. Na Dan šehida se obilaze šehidska mezarja, ide se u posjete šehidskim porodicama, prouči se hatma za šehide i podsjeti se na njihovu uzvišenu žrtvu.
