U udruženjima za zaštitu prava djece i žena ističu da su zadovoljni nacrtom zakona koji je Vlada FBiH utvrdila prošle sedmice.
Dodaju kako su 18 godina čekali da se načini prvi korak ka zakonu o podršci porodicama s djecom, kojim se otklanja diskriminacija socijalno ugrožene djece i porodilja, koje su čak morale izlaziti na ulicu s bebama i protestirati zbog kršenja njihovih prava.
- Uspjeli smo i da djeca žrtve nasilja, eksploatacije i trgovine ljudima postanu korisnici dječijeg dodatka. Uspjeh je i što isplata dodatka nije uslovljena redovnim pohađanjem nastave - istakla je za „Avaz“ Mirsada Bajramović, direktorica Udruženja „Zemlja djece u BiH“.
Memnuna Zvizdić iz Udruženja „Žene ženama“, koje je provodilo kampanju „(Ne) diskriminacija porodilja“, ističe da je tri godine Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH, zajedno s nevladinim sektorom, radilo na zakonu.
Jedna od najglasnijih zagovornica donošenja ovog zakona je i Jasna Duraković, zastupnica SBB-a u Parlamentu FBiH, koja je istakla da je Vlada FBiH trebala već danas osigurati sredstva za provedbu zakona.
Zakon je podržalo svih deset kantona, što je rijetkost, a Ministarstvo finasija FBiH prvobitno nije dalo zeleno svjetlo uz obrazloženje da nema novca u budžetu. „Avaz“ je kroz niz tekstova ukazivao na problem i kritizirao te je zakon Vlada konačno utvrdila u četvrtak, s obrazloženjem da će primjena početi godinu nakon stupanja na snagu.
Za sve porodilje isto
Iz federalnog budžeta svakog bi se mjeseca za svu socijalno ugroženu djecu uplaćivalo 50 KM dodatka, a u izuzetnim slučajevima još i 20 KM više.
Sada ga u nekim kantonima ne isplaćuju, a u ostalim je njegov iznos različit i mizeran.
Novi zakon nezaposlenim porodiljama daje istu „startnu poziciju“ i nalaže kantonima da im isplaćuju naknadu od bar 20 posto prosječne neto plaće FBiH. Naknade zaposlenim porodiljama regulirat će kantoni.
