INTERVJU Balkanski analitičar

Džejms Ker-Lindzi: Nevjerovatno je šta bh. građani dopuštaju svojim političarima

Autor: Sead NUMANOVIĆ
17.07.2018 12:50
A
A
A


Džejms Ker-Lindzi (James Ker-Lindesy), profesor je na prestižnoj London School of Economics i analitičar balkanskih prilika.

Nedavno je svjedočio pred istražnim komitetom parlamenta Velike Britanije o politici te zemlje i EU prema zapadnom Balkanu.

Učinci samita

U razgovoru za „Dnevni avaz“ on je ocijenio ishode samita regiona s EU u Londonu, ali i okupljanje lidera NATO pakta u Briselu 11. jula. Osvrnuo se i na stanje u regionu i oštro kritizirao građane Bosne i Hercegovine zbog indolentnosti.

Kako biste ocijenili samit zapadnobalkanskih država s EU u Londonu, posebno u svjetlu izlaska Velike Britanije iz Unije?

- Nažalost, mislim da samit nije ispunio očekivanja. Nekoliko je razloga za to. Za početak, bilo je vrlo malo informacija o tom događaju u Londonu. Mi, koji se u akademskoj zajednici bavimo Balkanom, nevladin sektor, ali i mediji u Velikoj Britaniji bili su uskraćeni za neke osnovne informacije. Htjeli smo se angažirati, pomoći, promovirati događaj... a zatekli smo se u situaciji da smo potpuno isključeni. To je izazvalo veoma mnogo nezadovoljstva.

Puno promatrača, uključujući i mene, imalo je osjećaj da je dnevni red skupa balansiran na sasvim pogrešan način. Sigurnost jeste bitna tema, posebno za Veliku Britaniju. Međutim, raniji su se samiti fokusirali na ekonomska pitanja i povezivanje regiona. I to je trebalo ostati u fokusu samita.

Mislim da je Velika Britanija trebala ustanoviti odvojeni dijalog s regionom o sigurnosti.

U konačnici, samit je održan u trenutku kada je vlada imala duboku krizu. Lideri zapadnobalkanskih država došli su u London da im se govori koliko je korisno biti u EU u momentu kada jedna članica odlazi. I još je taj odlazak tako haotičan i trapav! Ironija je bila tako očigledna.

Žao mi je da moram reći da je cijeli samit promatran kao smijurija.

Je li samit NATO-a išta bolji?

- Taj skup održava se u momentu nezabilježene nesigurnosti. Ne mislim ovdje na to šta donosi predsjednik SAD Donald Tramp (Donald), već o sve većoj zabrinutosti Evrope zbog aktivnosti Rusije. Vidjeli smo kako to izgleda u slučaju korištenja bojnih otrova u Velikoj Britaniji.

Ono što posebno brine je rastući utjecaj Rusije na jugoistoku Evrope. Čak i Grčka, koja ima najjače veze s Moskvom, morala je protjerati dvojicu diplomata zbog petljanja Kremlja u njene unutarpolitičke prilike

Na Balkanu, Rusija ima vrlo malo interesa da olakša. Ako bi to uradili, otvorile bi se prilike za druge države regiona da se priključe NATO-u, a to Moskva nikako ne želi. I to je razlog zašto oni čine sve kako bi stanje bilo gore. U tom svjetlu od ogromne je važnosti da je Alijansa pozvala Makedoniju da počne proces pristupanja.

Je li, ipak, proces proširenja, posebno kada je EU u pitanju, mrtav?

- Nije! EU odista jeste opredijeljena da Balkan bude u njenom sastavu, ne samo ideološki, već i suštinski. Nisam sreo nijednog evropskog zvaničnika s kojim sam pričao, da je rekao da Balkan treba držati van Unije.

Uostalom, vidimo to i po djelima. Crna Gora, ali i Srbija, napreduju u procesu pridruživanja. Naravno, proces ide sporije jer i države članice hoće da budu sigurne da su pridošlice u stanju odgovoriti zahtjevima članstva, ali i da sama Unija može apsorbirati novopridošle države.

To je i objašnjenje što su Francuska i Holandija bile protiv otvaranja pregovora s Makedonijom i Albanijom ove godine.

Naravno, svjestan sam da je slika sasvim drugačija kada se gleda iz balkanske perspektive. Vama izgleda da EU uopće ne želi daljnje širenje. No, moje iskustvo je sasvim suprotno!

Kada pominjete ovdašnji ugao, koliko je Balkan daleko od ulaska u EU? Da li ovdašnji ljudi, ne samo političari, samo čekaju da neko drugi za njih uradi neophodno?

- Slika je pomiješana. Već sam spomenuo napredak Crne Gore i Srbije. Podgorica je s Briselom otvorila 31 od 35 poglavlja, a Beograd 14. To je dobro i vrlo pozitivna vijest.

Naravno, svima je jasno da obje države moraju riješiti neka vrlo ozbiljna pitanja prije nego uđu u EU. Evropska komisija je čak iznijela sugestiju da bi se to moglo desiti do 2025. No, naglasili su da je to vrlo ambiciozan datum.

Što se drugih država tiče, slika nije baš tako ružičasta.

Nadati se da će do kraja ove godine, Albanija i Makedonija početi pregovore. To bi bio dobar korak naprijed.

Kada je BiH u pitanju, pa Kosovo, oni su daleko iza svih.

Kosovo je blokirano zbog činjenice da pet država koje su u EU ne priznaje nezavisnost te države.

BiH, s druge strane, žrtva je vlastite politike. Vanjskom promatraču sve izgleda nevjerovatno! Ne samo da političari zarad sitnih vlastitih interesa uništavaju bolju budućnost, već i da im građani to tako rado dopuštaju. Nevjerovatno!

Ne raste utjecaj Rusije samo u Grčkoj i jugoistoku EU, raste i na Balkanu! Kao i utjecaj Turske, Kine...

- Ima se veoma mnogo govoriti o tome. Ali, i dalje smatram da je samo EU ono što je bitno za region. Unija je jedina koja je bitna i koja mora biti bitna. Samo ona daje priliku za bolje sutra, više dobrih radnih mjesta, bolji život cijelog regiona.