Naredna sjednica je zakazana za 4. septembar

Parlamentarci nisu podržali izmjene Zakona o akcizama u BiH

A. Nu. - S. D.
26.07.2018 10:48

Foto: M. Kadrić

15.58

Predstavnički dom BiH okončao je danas sjednicu započetu 5. jula, a potom je prihvaćen prijedlog SNSD-a da se održi i nova hitna sjednica, na kojoj bi taj dom dao saglasnost na tri međunarodna sporazuma o kojima je jutros raspravljala i usvojila ih Komisija za vanjske poslove. 

Riječ je o Sporazumu o investicionom grantu između Bosne i Hercegovine i Evropske investicione banke, Mediteranski koridor (R2a): Bosna i Hercegovina – Interkonekcija Hrvatska – „Izgradnja prekograničnog mosta u Gradišci“, zatim o Ugovoru o finansiranju, zaključenom između Bosne i Hercegovine i Evropske investicione banke u vezi s distribucijom električne energije te o Okvirnom sporazumu o zajmu između Razvojne banke Vijeća Evrope i Bosne i Hercegovine za finansiranje Projekta regionalnog vodosnabdijevanja „Plava voda“.

Ovi sporazumi su dobili saglasnost, a naredna sjednica je zakazana za 4. septembar. 

15.52

Poslanici su odbili prijedlog Vijeća ministara BiH za imenovanje novih članova Komisije za koncesije BiH. Vijeće ministara tražilo je da u ovu komisiju budu imenovani Milomir Amović, Mensur Šehagić, Anto Matić, koji su i do sada bili njeni članovi, te Zoran Đerić i Dragan Milović. 

15.49

Predstavnički dom Parlamenta BiH odbio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, kojim je Klub poslanika SDS-a tražio da van snage budu stavljene odredbe zakona kojima su povećane putarine, i od čega su do sada prikupljene desetine miliona maraka za cestogradnju u BiH.    

Za SDS-ov prijedlog glasalo je samo 11 poslanika, 21 bilo protiv, a jedan suzdržan. Poslanici su u prvom čitanju sa 24 glasa za i sedam suzdržanih usvojili Prijedlog zakona o osiguranju depozita u bankama u BiH u prvom čitanju.

Izmjene i dopune Zakona o zastavi u BiH nisu dobile potrebnu podršku, jer nije bilo entitetske većine u Republici Srpskoj, tako da će se o ovome poslanici naknadno izjašnjavati u drugom krugu.

15.24

Burnu raspravu u Predstavničkom domu obilježio je zahtjev Nikole Lovrinovića, predsjedavajućeg Kluba poslanika HDZ-a, da se o 17 međunarodnih sporazuma, koliko ih je danas na dnevnom redu, glasa pojedinačno. Inače, na sjednicama oba doma Parlamenta BiH o sporazumima koji stignu iz Predsjedništva BiH glasa se gotovo uvijek „u paketu“.  

No, Lovrinović je insistirao na pojedinačnom glasanju zbog tri memoranduma koje Parlament BiH treba odobriti za saradnju s Katarom. I to u oblasti obrazovanja, visokog obrazovanja i naučnog istraživanja, zatim o saradnji u oblasti zdravstva, proizvodnje lijekova i zapošlјavanja zdravstvenih radnika te u oblasti mladih.     

Lovrinović je tražio da ministar civilnih poslova Adil Osmanović, koji nije prisustvovao sjednici, objasni kakvu to saradnju u obrazovanju može imati BiH „s tako dalekom zemljom kao što je Katar“ te je on iskazao protivljenje takvim sporazumima s tom zemljom. 

Damir Arnaut, poslanik SBB-a, podsjetio je Lovrinovića da od Parlamenta saglasnost na sve takve sporazume traži Predsjedništvo BiH, koje takve sporazume usvaja jednoglasno. Podsjećamo, jedan od članova Predsjedništva BiH je i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, čiji je član Lovrinović.  

- Nejasno mi je da li ovdje dolazi do kolizije unutar određenih stranaka ili je ovo gubljenje vremena - kazao je Arnaut. 

Sadik Ahmetović, poslanik NB-a, rekao je da Lovrinović ima selektivan nastup, pogotovo kada se razmatraju ugovori s muslimanskim zemljama. 

- Pogledajte svaku sjednicu na kojoj su ovakvi sporazumi bili na dnevnom redu i uvjerit ćete se u ovo što govorim. Ja bih volio da je naše obrazovanje na nivou kao je u Kataru – kazao je Ahmetović.  

Lovrinović je Arnautu i Ahmetoviću kazao da im zahvaljuje na sugestiji. 

- Pa mogu i ja reći onda da se vi specijalno zalažete za saradnju s muslimanskim zemljama, ja sam tražio da vidim koja je to vrsta saradnje s tom zemljom koja nam je toliko daleka – kazao je Lovrinović.

Mirsad Đonlagić iz SBB-a pojasnio je Lovrinoviću da Katar ima jedan od najkvalitetnijih obrazovnih sistema u svijetu. Naglasio je i da u slučaju kad BiH potpiše takve sporazume s drugim zemljama, u ovom slučaju i s Katarom, oni ne derogiraju domaće zakonodavstvo iz oblasti obrazovanja.  

Zaim Backović, poslanik BPS-a, kazao je da „razumije Lovrinovićevu zabrinutost“, no uputio ga je na podatke da na katarskim univerzitetima studiraju na hiljade studenata iz zapadnih zemalja te iz SAD. Također, Backović je rekao da Hrvatska s Katarom ima potpisan identičan sporazum.      

Kada je Backović htio još jednom uzeti učešće u raspravi, opomenuo ga je Mladen Bosić, predsjedavajući Doma, kazavši mu da nema više pravo u okviru te tačke da dobije riječ. No, Backović je insistirao da ima pravo, a naknadnim provjerama, Bosić mu je priznao da je u pravu. 

- Ovaj naš sistem za provjere je utvrdio da ipak imate pravo na još jednu diskusiju – kazao je Bosić, a ostali poslanici su u šali konstatirali da je i u Parlamentu proradio VAR, tehnologija primjenjivana na nedavno okončanom Svjetskom prvenstvu u nogometu. 

14.19

Pred poslanicima Predstavničkog doma BiH našao se i prijedlog Vijeća ministara BiH za imenovanje novih članova Komisije za koncesije BiH, a u okviru ove tačke nije bilo rasprave. Među njima su od sedam imena čak tri stara, i to Milomir Amović, Mensur Šehagić i Anto Matić.

U Komisiju bi trebali biti imenovani i Zoran Đerić te Dragan Milović. O ovoj i drugim tačkama o kojima je rasprava obavljena u prvom dijelu sjednice, odnosno 5. jula, glasanje će biti obavljeno po okončanju rasprave o svim tačkama dnevnog reda. 

Inače, Komisija za koncesije ima 14 zaposlenih i za čije se plaće i druge naknade i troškove godišnje iz budžeta troši oko milion maraka. Primanja članova Komisije po članu kreću se oko 4.000 KM.   

U proteklom periodu dosta se pisalo o ovoj komisiji, čiji su članovi godinama primali plaću, a nisu ništa radili, a uz sve neki su donedavno radili, a mandat im je istekao prije osam godina.

Vijeće ministara BiH konkurs za izbor novih članova raspisalo je još 2016. godine, ali se njegova realizacija odugovlačila sve donedavno, kada su konačno Parlamentu BiH poslana imena novih članova.

14.00

Nakon dvije pauze, u ukupnom trajanju od skoro dva sata, nastavljena je sjednica Predstavničkog doma PSBiH. U toku je rasprava o izvještaju o radu Ureda za razmatranje žalbi BiH za prošlu godinu. U izvještaju se, između ostalog, navodi da je u prošloj godini podnesena ukupno 2.901 žalba u postupku javnih nabavki, od čega je riješeno njih 2.665. 

Poslanik Safer Demirović (PDA) ukazao je na to da postojeći sistem javnih nabavki ide na štetu privrede i privrednika te da bi se morao izmijeniti postojeći Zakon o javnim nabavkama i stručnim kadrovima ojačati Agenciju za javne nabavke.

12.55

Nakon pauze od pola sata sjednica je trebala biti nastavljena. No, s obzirom na to da u sali nije bilo dovoljno poslanika i kvoruma za rad, data je nova pauza od sat.

12.12

U toku je polusatna pauza, koju je zatražio poslanik SNSD-a Nikola Špirić, koji je konstatirao da je besmisleno raspravljati o dnevnom redu ako u sali nema dovoljno poslanika, kao ni predstavnika Vijeća ministara BiH.

11.35

Poslanica i potpredsjednica SDS-a Aleksandra Pandurević stava je da BiH treba imati više poštovanja prema svim obilježjima kao što to imaju druge susjedne zemlje. 

- Crna Gora, Hrvatska, Srbija su to pitanje uredile. U tim zemljama samo se zastave njihove zemlje mogu isticati. Kod nas nekažnjeno možete isticati zastave kako kome naumpadne, čak i zastavu ISIL-a. Mi se trebamo detaljno pozabaviti ovim pitanjem, ali i generalnim isticanjem zastava i obilježja drugih zemalja - kazala je Pandurević. 

Rasprava, koja je bila burna, o ovom pitanju time je zaključena.

11.20 

Borislav Bojić, zastupnik DNS-a, stava je da u Parlamentu BiH i Domu naroda PSBiH, osim zastave BiH, treba stajati zastava Republike Srpske, Federacije BiH i Distrikta Brčko. Istog stava bio je i poslanik SNSD-a Nikola Špirić, koji je kazao da poslanici iz RS dolaze u Parlament pod zastavom RS te da one u salama gdje sjede trebaju biti istaknute.

- Nema razloga da se negira BiH, ali nema razloga ni da se negira RS, ona je legalna. Ovo je BiH koja je sastavljena od dva entiteta, to je suština ove priče - kazao je Bojić. 

Njemu je replicirao poslanik SDP-a Saša Magazinović, kazavši da je vidljivo da je u ovim raspravama riječ o predizbornom pitanju.

- Mi bismo danas, raspravljajući o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o zastavi BiH, trebali govoriti o dvije stvari, položaju zastave i kaznenim odredbama. Ukoliko kolega Bojić želi raspravljati o ovom pitanju, neka to uradi kada to bude na dnevnom redu, a sada neka se drži ovog prijedloga. Ovo se pitanje odavno trebalo naći pred nama. Da smo na vrijeme o ovom pitanju raspravljali u ovoj sali, ono ne bi bilo opterećeno predizbornom pričom kao što je to danas slučaj - kazao je Magazinović.

Staša Košarac, poslanik SNSD-a, kazao je na to da poslanici u ovoj sali koji dolaze iz RS neće odustati od priče da u sali Parlamenta i Doma naroda pored zastave  BiH stoje i zastave entiteta FBiH i Distrikta Brčko BiH jer je BiH sastavljena od dva entiteta.

- Niko nikoga time ne eliminira - stava je Košarac. 

Sadik Ahmetović iz Nezavisnog bloka stava je da je rasprava izvan okvira Poslovnika. 

- Ova rasprava pokazala je koliko je BiH zapuštena. S obzirom na to da sam putovao po cijeloj zemlji, ulazio sam u puno općina, i svi se mi kunemo u sekularnu državu, kad uđete u općine, vidite da se najmanje nalazite u sekularnom prostoru, da je to nešto sasvim drugačije. U ovom trenutku nije nam potrebna nikakva vrsta svađe. Kada taknete u simbole na Balkanu, ispadne kršlus, gužva, ukoliko nastavimo s ovim svađama, nećemo imati kome isticati zastave - kazao je Ahmetović. 

11.00 

Damir Arnaut, poslanik SBB-a, replicirao je Bojiću i kazao da sadašnji zakon propisuje jasno isticanje zastave BiH i da se ne mogu druge zastave u Parlamentu BiH isticati pored zastave Bosne i Hercegovine. 

- Takva inicijativa nema mjesta. Zakon je vrlo jasno propisao da se u zgradama, između ostalog Parlamentarne skupštine BiH, druge zastave iz BiH neće isticati zajedno sa zastavom Bosne i Hercegovine - kazao je Arnaut.

Bojićevom prijedlogu usprotivio se i Salko Sokolović (NB), koji je rekao Bojiću da BiH nije sastavljena od dva entiteta, nego je jedinstvena zemlja.  10.50

Poslanici po skraćenom postupku razmatraju Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zastavi BiH kojim se definiše način isticanja zastave,a čiji je predlagač Saša Magazinović, poslanik SDP-a.    

On je kazao da je intencija zakona da u tehničkom smislu pojasni i na jednom mjestu konačno propiše kako se ispravno postavlja zastava Bosne i Hercegovine. Magazinović smatra da većina koja pogrešno postavlja zastavu radi to iz neznanja, a ne iz nepoštovanja države BiH.

Napomenuo je da su, zajedno s predstavnicima Udruženja građana Bosona i Heraldičkog društva BiH izradili zakon kojim rješavaju probleme korištenja zastave "koji se danas pojavljuju". Izrazio je nadu da neće biti problem da se ove tehničke izmjene usvoje, posebno jer se baziraju na mišljenju struke, a ne na nečijem proizvoljnom mišljenju.

- Dodajemo član koji kaže da se zastava BiH u pravilu ističe i koristi u svom normalnom horizontalnom položaju, što znači da su bijele zvijezde bliže jarbolu, a jarbol je uvijek sa lijeve strane. Drugi stav kaže da se državna zastava može isticati i vertikalno, da se iz normalnog horizontalnog položaja u vertikalni položaj dovodi rotacijom s lijeva na desno u pravcu kretanja kazaljke na satu - pojasnio je Magazinović.   

Borislav Bojić, poslanik DNS-a tokom rasprave o ovoj tački dnevnog reda kazao je da bi u salama oba doma Parlamentarne skupštine BiH trebale stajati i zastave oba entiteta i Brčko distrikta, što bi po njegovom mišljenju „na pravi način oslikavalo uređenje BiH „ 

Poslanici bi trebalo da se izjasne i o izvještaju o radu Ureda za razmatranje žalbi BiH za prošlu godinu. U izvještaju se između ostalog navodi da je u prošloj godini podneseno ukupno 2.901 žalbi u postupku javnih nabavki, od čega je riješeno njih 2.665. 

Na dnevnom redu je i imenovanje tri člana iz Predstavničkog doma u Zajedničku komisiju oba doma za postizanje identičnog teksta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH. 

Poslanici će razmatrati i zahtjev Tatjane Klječanin -Martić za razrješenje dužnosti s pozicije člana Nezavisnog odbora kao nezavisnog tijela policijske strukture BiH, te prijedlog odluke o imenovanju članova Komisije za koncesije BiH. 

Podsjećamo, predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH nastavio je danas sjednicu prekinutu 5. jula. Sjednica je nastavljena raspravom o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, koji je predložio Klub poslanika SDS-a. Zakon je u proceduri po hitnom postupku. U toku je rasprava o Prijedlogu zakona o osiguranju depozita u bankama BiH.  

Kao razlozi za donošenje ovog zakona navodi se, između ostalog, potreba usklađivanja s odgovarajućim direktivama EU iz oblasti zaštite depozita i obaveze koje je BiH preuzela iz Pisma namjere potpisanog sa MMF-om.

Donošenju ovog zakona protive se poslanici SDS-a i oni tvrde da se ovim zakonom vrši prijenos nadležnosti s entiteta na državu. Aleksandra Pandurević, predsjedavajuća Kluba poslanika SDS-a, kazala je da je „ovaj zakon veoma loš“.

S druge strane, poslanici SNSD-a podržat će ovaj zakon, jer, kako je kazala Dušanka Majkić, zastupnica SNSD-a, izmjenama ovog zakona nema prijenosa nadležnosti i da je veoma važno što će se ovim zakonom zaštititi fizička i pravna lica i u slučaju propasti banaka njihov novac će biti zaštićen. Također, Majkić je kazala da je značaj donošenja ovog zakona i u tome što uglavnom strane banke neće više moći iznositi novac iz zemlje kao sada, jer je sav novac s domaćih depozita išao van zemlje.

Pandurević je kazala da će Klub SDS-a predložiti odlaganje usvajanja ovog zakona, dok se o njemu ne izjasni Narodna skupština RS.

- Ako NSRS izglasa ovaj zakon, onda je uredu, dajte da vidimo šta će oni reći – kazala je Pandurević, dodajući da je zanima šta će o stavu poslanika SNSD-a kazati predsjednik te stranke Milorad Dodik.

Nikola Špirić, poslanik SNSD-a, rekao je da se „Pandurević ne razumije u ovu temu“, te se zapitao, otkud sada da SDS misli da nešto može odlučivati „kada su sa šest poslanika spali na dva“.

Mirsad Isaković iz SBB-a kazao je da podržava donošenje ovog zakona i da nema govora ni o kakvom prijenosu nadležnosti, nego da je riječ o kvalitetnom rješenju koje poboljšava odnos banaka i zaštitu novca pravnih i fizičkih lica.

NA VRH