Predsjednik Suda BiH Ranko Debevec, povodom prijetnji smrću koje su mu nedavno upućene, kaže da ne može izbjeći zaključak da se radi o nekim interesnim centrima kojima moguće smeta to što je on predsjednik Suda BiH, a samim tim eventualno i kamen spoticanja za neke njihove namjere.

Debevec u intervjuu Srni kaže da je ranije, dok je radio kao tužilac i kao sudija, tužio i presuđivao na desetine opasnih kriminalaca, ali da mu nikada nisu upućene prijetnje na način na koji se to nedavno dogodilo.

- To je potpuno neočekivano i zaista nesretno! Takvi potezi su na neki način i znak očaja, kad ljudi padnu toliko nisko pa se služe neciviliziranim i retrogradnim sredstvima. Mene to neće poljuljati da nastavim raditi svoj posao savjesno, časno i pošteno u interesu države BiH, svih njenih naroda i građana. Istragu provode nadležne institucije. Dokle je ona došla, nisam do ovog trenutka informiran - kaže Debevec.

Govoreći o slučajevima takozvanih cjepkanja optužnica za ratne zločine u Tužilaštvu BiH, Debevec kaže da je to bilo prije njegovog stupanja na funkciju predsjednika Suda i da su štetne posljedice takvog postupanja pretežno sanirane.

- Danas imamo neke sporadične slučajeve za koje ne bih rekao da su rezultat planskog rada, već dinamike krivičnih predmeta. Slijedeći zakonske odredbe koje definiraju spajanje postupka, efikasno i uz prilično iskustvo, Sud će postupati s ciljem unapređenja vođenja krivičnih postupaka za ratne zločine - ističe Debevec.

On dodaje da je fokus njegovog djelovanja na stvaranju uvjeta za nezavisno i nepristrasno postupanje usmjeren na sve sudije i sve predmete, posebno imajući u vidu visok društveni interes i naročitu potrebu za procesuiranjem predmeta ratnih zločina.

- U Odjelu jedan za ratne zločine Krivičnog odjeljenja Suda BiH sudi pet fiksnih vijeća, koje čine iskusne kolege sudije s dugogodišnjim pravosudnim karijerama. Prošla godina je okončana sa 721 završenim predmetom u svim fazama, što je procentualno 83,74 posto od ukupnog broja predmeta u radu. Preneseno je 140 predmeta u svim fazama ili 16,26 posto od ukupnog broja predmeta u radu. Smatram to dobrim rezultatom i da će se takav trend nastaviti i poboljšavati, što, naravno, ne zavisi samo od Suda - rekao je Debevec.

Odgovarajući na pitanje o neujednačenosti i selektivnosti optužnica, Debevec je rekao da je to u isključivoj nadležnosti Tužilaštva BiH.

- Sud sudi za ono što Tužilaštvo optuži. Dakle, Sud BiH nije prava adresa za to pitanje. Bez da se upuštam u suštinu pitanja, optužnica je vezana za činjenični događaj na terenu, a pravna kvalifikacija djela je stvar dostupnih dokaza. Prema tome, kvalitet istrage diktira ovakvu ili onakvu optužnicu, ili pak ono što se desilo - kaže predsjednik Suda BiH.

Debevec ističe da su od ukupno 39 optužnica koje su podignute u 2017. godini četiri podignute u predmetima koji, prema ocjeni stalnog Vijeća zaduženog za pregled i ocjenu složenosti predmeta, spadaju u kategoriju manje složenih koji ispunjavaju uvjete za procesuiranje u mjesno nadležnim sudovima.

On dodaje da je u svim predmetima vođenje postupka preneseno na nadležne sudove u entitetima i Distriktu Brčko.

- Preostalih 35 predmeta Vijeće je svrstalo u kategoriju složenih predmeta, s tim da se u 16 slučajeva radi o predmetima iz kategorije dva, predmeti koje je, prema Državnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, potrebno procesuirati u roku od 15 godina od usvajanja Strategije. Preostalih 19 su predmeti iz kategorije jedan koja se odnosi na najprioritetnije predmete koje je, prema Strategiji, potrebno procesuirati u roku od sedam godina. Dakle, od ukupnog broja podignutih optužnica 49 posto ih je podignuto u predmetima koji spadaju u kategoriju najsloženijih i najprioritetnijih - pojasnio je Debevec.

On je naveo da je u ovoj godini podignuto ukupno devet optužnica za 12 osoba, od kojih je sedam u potpunosti potvrđeno, jedna djelimično, dok je jedna u fazi odlučivanja.

Debevec kaže da ocjena složenosti za predmete u ovoj godini još nije rađena, tako da će ti podaci javnosti biti dostupni u narednom periodu.

Pojašnjavajući to što je tražio hitno usklađivanje neustavnih odredbi Zakona o krivičnom postupku s Ustavom BiH, Debevec navodi da je i apelirao da se taj proces privede kraju, ali da ni danas nemamo praktičan rezultat.

On dodaje da je za jednu demokratsku državu pomalo porazno to što predsjednik Suda mora djelovati s ciljem usvajanja izmjena fundamentalnog zakona.

- To je sramota, ali ja ću svaki put ukazivati i tražiti da se urade korisne stvari. Dužnost mi je da osiguram zakonit rad ove institucije i u tom cilju ću, u granicama svojih ovlaštenja, a uvijek argumentirano i zasnovano na činjenicama, djelovati s ciljem napretka i postizanja dobrih rezultata. Evo koristim i ovu priliku da još jednom potaknem kolege iz druge dvije grane vlasti da se to pitanje što prije riješi. Isto važi i za Zakon o obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH. Kriminal ne spava - istakao je Debevec.

On kaže da je očekivano da protekom godina broj predmeta ratnih zločina opada, a samim tim da se kapaciteti oslobađaju za Odjel dva koje sudi u predmetima privrednog kriminala, organiziranog kriminala i korupcije.

Debevec dodaje da nije optimista da će do smanjenja broja predmeta ratnih zločina zaista i doći u skorijoj budućnosti, ali da to ipak treba imati u vidu kod donošenja dugoročnih odluka.

- U godini koja je prethodila mom imenovanju za predsjednika Suda, uz druge kolege na Odjelu za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju, imao sam godišnju normu 400 posto. To me ponukalo da kao jednu od prvih mjera uvedem treće fiksno vijeće, koje je i ranije postojalo. Samim tim se teret smanjio, iako i dalje ima sudija i u 2017. godini s normom od 200 do 300 posto. To je ozbiljan pokazatelj da u tom segmentu nedostaje još sudija i da se treba raditi s ciljem formiranja još najmanje jednog vijeća - pojasnio je predsjednik Suda BiH.

Debevec kaže da je Sud BiH samo jedan od aktera Strategije za procesuiranje ratnih zločina, a da je u segmentu ustupanja i preuzimanja predmeta ratnih zločina centralna figura.

Bilo bi, dodaje, nezahvalno da on kao jedan od aktera ocjenjuje ukupna kretanja.

Zauzvrat, kaže, može da ponudi realne pokazatelje rada u okviru tog strateškog dokumenta.

- Sud je u 2017. godini donio 499 odluka o ustupanju predmeta i 403 odluke o preuzimanju predmeta od entitetskog pravosuđa. Negativne odluke po prijedlogu za ustupanje/preuzimanje nisu obuhvaćene tim brojem. Iz navedenog je jasno, uz određene već poznate poteškoće, da Strategija funkcionira i da Sud ažurno radi na njenom provođenju. Za ostale aktere ne bih komentirao - rekao je Debevec.

On je dodao je da će rezultat biti vidljiv samo ako ključni akteri u sinergiji i koordiniranim aktivnostima budu radili na realizaciji strateških dokumenata.

U toku su, kaže, izmjene Strategije u kojima Sud nije imao odlučujuće dejstvo, već je samo pružao konsultativnu pomoć, zbog čega apelira na nadležne da se što prije okonča taj postupak revizije.

Pojašnjavajući zastoj u reformi pravosuđa, Debevec kaže da se o toj reformi može govoriti s dva aspekta.

Prvi je, kaže, to šta same pravosudne institucije rade da bi se reformirale.

Bez isticanja nekih posebnih detalja, dodaje, to su ulaganje u edukaciju pravosudnih zaposlenika, stručnog osoblja, osposobljavanje kapaciteta, usavršavanje internih procedura, percepcija javnosti, kvalitet rada.

- Sud BiH u svim tim segmentima ostvaruje kontinuirana poboljšanja i to je naš doprinos reformi pravosuđa na mikroplanu. Također, djelujemo pravovremeno prema drugim institucijama, naprimjer, ovo oko izmjena Zakona o krivičnom postupku BiH, što je u zastoju. Dakle, Sud djeluje snagom argumentacije nastojeći potaknuti druge grane vlasti da se stvari pokrenu - rekao je Debevec.

Drugi aspekt reforme pravosuđa je, kaže, politički, ali da se ne bi upuštao u političku polemiku jer ni po obrazovanju, ni po karijeri, ni po funkciji nije u tim vodama.

- Međutim, ne mogu se praviti slijep i ne vidjeti dinamiku. Očito je da ne postoji politička volja ili stvarni angažman nosilaca zakonodavne i izvršne vlasti da se ta pitanja riješe. Do pravosuđa nije, pravosuđe se želi reformirati, ali smo prinuđeni da za krupnije stvari čekamo zeleno svjetlo kolega iz zakonodavne i izvršne vlasti, koje najmanje zavisi od nas - zaključio je predsjednik Suda BiH.