BUNKERI U planinskim utrobama Bosne i Hercegovine kriju se mali gradovi

Veliki Žep sagrađen za 350 osoba iz najvišeg vojnog i političkog vrha bivše države

S. SMAJLOVIĆ
12.08.2018 17:03

Foto: Vojni objekt na Zlovrhu srušio NATO

Jedna od nekad najmoćnijih svjetskih vojski, bivša Jugoslavenska narodna armija (JNA), veliku je pažnju poklanjala gradnji podzemnih vojnih objekata raznih vrsta. 

Obično su, barem se tako govori, bunkeri ili rupe, kako su ih u narodu nazivali, građeni u vrijeme hladnoratovskih promjena, preventivno, u slučaju da izbije treći svjetski rat ili invazija Rusije, koja se prvih godina nakon završetka Drugog svjetskog rata spominjala kao otvorena mogućnost. 

Telefonska centrala 

Po svom geografskom položaju Bosna i Hercegovina bila je najpogodnija za gradnju podzemnih vojnih bunkera, veličine manjih gradova. Jedan od takvih objekata je Veliki Žep, koji je svojevremeno posjedovao i jednu od najmodernijih telefonskih centrala u Evropi. 

Podzemni objekt Veliki Žep i u najekstremnijim uvjetima, poput nuklearnih napada, mogao je prihvatiti nekoliko stotina vojnika i članova Glavnog štaba bivše JNA, koji su bez ikakvog kontakta s vanjskim svijetom ovdje mogli živjeti punih šest mjeseci. 

U narodu poznat kao Titov bunker, od 1979. do 1992. godine, bio je spreman u svakom trenutku primiti 350 osoba iz najvišeg vojnog i političkog vrha bivše države, a svojim stanarima nudio je mogućnost polugodišnjeg boravka bez ikakvog kontakta s vanjskim svijetom. 

I na Zlovrhu kod Žepe u rogatičkoj općini, najvišem vrhu Žepske planine s nadmorskom visinom od 1.525 metara, u blizini Velikog Žepa, sagrađen je jedan od najvažnijih telekomunikacijskih objekata bivše JNA. Odatle se u noćnim satima kao na dlanu vide svjetla Beograda. 

Ovaj objekt srušili su avioni snaga NATO-a bombardirajući položaje Vojske Republike Srpske (VRS) u noći sa 29. na 30 avgust 1995. godine, kada je, navodno, pod betonskim ruševinama poginulo deset vojnika Rogatičke lake brigade VRS.

Gradnja objekata pod zemljom za pedesetak godina postojanja bivše države iz današnje se perspektive čini suludom i nepotrebnom. Toliko novca zauvijek je nestalo u bosanskohercegovačkim brdima i planinama, a s tim milijardama naša bi zemlja danas bila ekonomski perspektivna i zdrava.

Demonstracija sile 

Ulaganja u armiju i njeni rezultati nosili su prestiž. Kao nekakav odraz snage države, sugerirali su na moć i sposobnost kvalitetne odbrane u izbijanju eventualnih sukoba, od kojih je državni vrh, očito, strahovao. Ko zna šta se još krije u bosanskohercegovačkom podzemlju. Znamo li sve ili su Jugoslavija i JNA u grob ponijele još poneku tajnu?

Zjape prazni  

Svi podzemni bunkeri pripadaju Ministarstvu odbrane BiH i oni zjape prazni. Samo je Zlovrh javno otvoren za posjetioce. Turisti ovdje dolaze, slikaju se pored ruševina, a Organizacija boraca VRS i porodice žrtava jednom godišnje posjete spomen-obilježje pored porušenog objekta, koje je podignuto za stradale. 

  • Danas je turistička i kulturna atrakcija
    Danas je turistička i kulturna atrakcija

Titov bunker u Konjicu

Decenijama je atomsko sklonište, objekt pod nazivom D-0 ARK, bio najstrožije čuvana tajna.  

Nalazi se u planini Zlatar kod Konjica i predviđeno je za glavno komandno mjesto bivše JNA.

Prema nekim podacima, gradnja je koštala 4,6 milijardi dolara, a radovi su počeli 1953. godine.

Objekt je u narodu poznat kao Titov bunker, sastoji se od nadzorne rezidencije, objekta za uže osiguranje bivšeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita te objekta u kojem je trebalo biti smješteno osoblje za tehničku podršku.

Titov bunker danas je mjesto susreta umjetnika iz regiona, Evrope i svijeta.

NA VRH