TURISTIČKA PATROLA

Trnovo: U Umoljanima se svakog proljeća priziva Veliki zmaj

( A. Durgut)

E. Trako

23.8.2018

Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
+9

U jednom malom bosanskom selu, skrivenom u vrletima planinskih klanaca, gdje se život odvija u skladu sa prirodom, svakog proljeća tokom mnogih stoljeća odvija se ritual prizivanja Velikog zmaja, zaštitnika i ujedinitelja. Kako vrijeme odmiče, i vremena se neumitno mijenjaju, snaga rituala gubi moć. Selo više nije skriveno i zaštićeno. U njega stižu i prolaze novi utjecaji, nova vjerovanja i nova božanstva.  

Piše to u sinopsisu filma Ivana Ramadana, koji je fantastično ekranizirao legendu o aždahi u Umoljanima u općini Trnovo. Danas u ovo selo dolaze turisti iz cijelog svijeta i od domaćina, turističkih vodiča, slušaju o aždahi koja je, bježeći iz kanjona Rakitnice, za sobom ostavila tragove pa danas tuda protiče Studeni potok.

Ne otkamenila se, daboga

Legenda kaže da su mještani, preci današnjih stanovnika Umoljana, pobjegli na obližnje brdo, odakle su zamolili Boga da ih spasi od nemani. Njihove molbe su uslišene, a aždaha je ostala skamenjena na brdu iznad doline.

- Ne otkamenila se, dabogda, nikad – imaju običaj reći danas nane koje pored lokalnog puta prodaju priglavke i vunene čarape.

Jedna od njih nam nudi čarape. Da kupimo.

- Deset maraka, sinko – kaže nana.

Obećavamo da ćemo kupiti, ali kad se vratimo te je molimo da nam samo kaže svoje ime. Ali, ne da se nana, nagledala se i krupnih i sitnih prevaranata.

- E, nećeš ni ime saznat dok ne kupiš – reče nam i ode nešto nabrajajući.

Iznad malo “modernijeg” dijela sela, smjestio se stari dio, poznat pod nazivom Gradina. Tu vrijeme kao da je stalo još prije nekoliko stoljeća. Život se nastavio u katunima, voda se pije s izvora, hljeb se peče u furunama, a noću se sjedi pored fenjera. I upravo iza sela Gradina smjestio se Studeni potok. Teško je povjerovati da se neko zaputio u Umoljane, a da nije vidio ovaj nestvarni krajolik, koji kao da je satkala mašta. Je li ga napravila aždaha ili je čudo prirode, još će se dugo nagađati. Ali, istina je jedna - Studeni potok vrijedi posjetiti, diviti se čaroliji prirodnih ljepota protkanih pričama o misterioznoj prošlosti.

Idemo u kolibu kod Muce. Kod Muniba Fatića. Najbolji objekt. Prati ga odlična porodična priča.

- Odrastao sam u Sarajevu, ali smo, onda, odlučili doći ovdje raditi i posao je krenuo dobro, hvala Bogu. I sinovi, a i supruga, napustili su posao u gradu i sada smo svi ovdje i radimo. Imamo domaće proizvođače kajmaka, sira, povrća, mesa. Sve je domaće – kaže alfa i omega objekta Munib Fatić zvani Muco.

Dvadesetak gostiju uživa u domaćim specijalitetima.

- Nije mi cilj da ovdje imamo roštilj, ribu nego stara tradicionalna jela, kojima su se hranili ljudi, zemljoradnici, stočari, koji su radili težak posao – kaže Muco.

Njegov sin Nedim radi u prvoj smjeni. Časti nas fantastičnim sokom od zove.

U domaćoj, zdravoj hrani uživa zanimljivo društvo - Kata Lukas (Lucas), Ana Vijiera (Vieira) i Dan Perčinski (Perchinsky).

- Stvarno je lijepo i nekako je originalno. Autentično. Ova hrana je zdrava, sve je domaći proizvod, a i ovako čist zrak nismo osjetili dugo, dugo – kažu naši sagovornici.

Sačuvana priroda

Etno-turizam je nešto u šta će općinske vlasti ulagati, valjda, u budućnosti i na čemu će se bazirati izvor prihoda za ovu malu općinu te na čemu će se bazirati cjelokupna turistička slika.

Pored Umoljana, Sinanovići su jednako interesantni Sarajlijama, ali i gostima iz stranih zemalja. Većina ugostitelja nudi i vožnju po Bjelašnici popularnim Quadovima, a za one malo hrabrije tu je neprevaziđeni kanjon Rakitnice.

Samo najhrabriji mogu da uživaju u pogledu na prelijepi vodopad. Činjenica je da je priroda u ovoj općini dobrim dijelom sačuvana. Za nadati se da će tako i ostati.

Nacionalni spomenik 

Tačno vrijeme gradnje džamije u Umoljanima nije poznato, a pretpostavlja se da je sagrađena krajem 15. stoljeća. U temelje džamije ugrađen je veći broj stećaka. Tokom svog postojanja pretrpjela je više izmjena.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je džamiju nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Za nju se veže i priča iz 1993. godine. To je bio jedini objekt u trinaest sela bjelašničkog područja koji nije zapaljen. Kažu da neki hrabri Srbin nije dao da se džamija zapali.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.