Vlasti u Bosni i Hercegovini, od općinskog, preko kantonalnih, entitetskih, pa do državnog nivoa, za jedan četverogodišnji mandat potroše skoro 50 milijardi maraka! Zvanični su ovo podaci sabrani iz izvještaja o izvršenju budžeta te podataka o budžetskoj potrošnji, koju na dnevnoj bazi bilježi brojač javne potrošnje, koji je organizacija Centar za zastupanje građanskih interesa (CPI) još prije nekoliko godina postavila u centru Sarajeva, ali i na svojoj internetskoj stranici.  

 Bez napretka

Tako je ovaj brojač jučer evidentirao potrošnju nešto veću od 8,3 milijardi maraka od početka ove godine, a kako su nam kazali u CPI-ju, sa 31. decembrom ove godine očekuje se da će brojač izmjeriti potrošnju od više od 15 milijardi maraka!  

Krajem prošle godine, javna potrošnja iznosila je nešto više od 14 milijardi maraka, što znači da se potrošnja iz naših budžeta na godišnjem niovu mjeri rastom od milijarde maraka.

A prihodi od poreza, koji se stalno nameću građanima i koji ih plaćaju, kako se vidi iz baze javnih finansija CPI-ja, stalno rastu.

 Ako se izuzme novac iz budžeta utrošen za isplatu penzija u oba entiteta, servisiranje duga ili onaj za plaće u najglomaznijoj administraciji na svijetu, ostaje vječito pitanje, gdje i na šta troše naše vlasti sve ove milijarde, od kojih obični građani skoro da i ne vide nikakav napretak niti poboljšanje kvaliteta života.

Damir Miljević, ekonomski analitičar, kaže da od svega onoga što u BiH stvori nove vrijednosti, polovina ode na javnu potrošnju.

Upitni kriteriji

- Nažalost, ta budžetska potrošnja, koja iz godine u godinu raste, podložna je korupciji, kriminalu, krađi i uhljebljavanju. I građani BiH za taj novac, koji ulijevaju kroz poreze i doprinose u javnu potrošnju nazad, ne dobivaju niti kvalitetne usluge niti kvalitetne nove objekte, po odgovarajućim cijenama. Imamo situaciju u kojoj sve veći broj ljudi zavisi od budžeta, a stvaranje nove vrijednosti, odnosno povećavanje društvenog bogatstva, stagnira ili je sve manje i manje - kaže Miljević.

Ivana Korajlić, vršiteljica dužnosti izvršne direktorice “Transparency Internationala”, ocjenjuje za “Avaz” da je generalni problem u raspodjeli javnih sredstava u BiH njegovo netransparentno trošenje. Ona ističe da iskustva TI-ja u monitoringu javnih nabavki u BiH pokazuju da se sredstva raspoređuju proizvoljno, odnosno na osnovu političkih, privatnih i drugih veza.  

- I tamo gdje su procedure formalno ispoštovane, procesi i kriteriji raspodjele veoma su upitni. I to je oblast koja je najpodložnija korupciji i zbog toga postoji toliki otpor da se uvede adekvatna kontrola - kaže Korajlić te dodaje da rastrošnost i bahatost u korištenju javnih sredstava za lične potrebe dovode do gubitaka u budžetu, koji se krpe novcem koji bi trebao biti usmjeren u razvojne programe.

 Odlazak ljudi i loša situacija

Miljević kaže da su posljedice nekontrolirane budžetske potrošnje loša ekonomska i socijalna situacija u BiH i gorući problem na koji se vlasti skoro i ne osvrću.

- Osim što je veoma mnogo ljudi u stanju osnovne životne potrebe, druga posljedica je ovaj stampedo, odnosno bijeg ljudi iz BiH, koji gledaju da svoju sreću potraže na nekim drugim prostorima - kaže Miljević.

Više od tri milijarde godišnje isplati se za plaće “budžetlija” na svim nivoima, a milijardama se mjere i materijalni troškovi i usluge bužetskih korisnika.