Foto: Arhiv

Analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI)

Adnan Ćerimagić: Vraćamo li se u pakao devedesetih godina

Rat je završen zahvaljujući jasnoj međunarodnoj politici da nikada više neće biti crtanja novih granica po etničkoj osnovi

Autor: S. NUMANOVIĆ
29.08.2018 10:25
A
A
A

Analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI), nevladine organizacije iz Berlina, jedini je iz Bosne i Hercegovine koji je prošlog vikenda bio na forumu u austrijskom gradu Alpbahu. 

Tu su lideri Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hašim Tači obznanili da su spremni razmijeniti teritorije i time riješiti međusobne razmirice. 

Ćerimagić je tokom svog istupa snažno apelirao da se to ne radi, jer se time otvara put u krvave devedesete godine prošlog stoljeća. Zbog njegovog istupa Vučić je rekao da se neće držati ranije pripremljenog govora, već će "odgovoriti mladom Adnanu". 

Uslijedili su orkestrirana reakcija u srbijanskim medijima i brutalni napadi na Ćerimagića. 

U razgovoru za "Avaz" on se nije htio na to ni osvrnuti.

Prošle subote ste govorili na otvaranju evropskog foruma Alpbah u Austriji, zajedno s predsjednicima Austrije, Slovenije, Srbije i Kosova te evropskim komesarom za proširenje. U BiH imamo tri člana Predsjedništva, ali valjda niti jedan nije bio "dovoljno dobar" za taj izuzetno važan skup. Otkud Vi tamo?

- Organizatori foruma željeli su da naučnica Tena Prelec i ja učestvujemo na panelu i podijelimo naša viđenja budućnosti zapadnog Balkana iz perspektive mlađih profesionalaca. 

Šta ste poručili kada je budućnost regiona u pitanju?

- Poručio sam da bismo se na zapadnom Balkanu trebali baviti izgradnjom institucija baziranih na vladavini prava te borbom protiv korupcije i takmičenjem između sebe i s članicama EU u tome ko ima kvalitetnije i naprednije zdravstvene usluge, sigurnije ceste, bolje obrazovanja i ko stvara bolje uvjete da u našem regionu bude više posla. I ko može prije do članstva u Uniju.

Ali ono što je izazvalo najviše reakcija u Alpbahu, regionu, ali i sjedištima zemalja članica EU je dio govora u kome ste se fokusirali na ponovo aktueliziranu priču o izmjeni granica na zapadnom Balkanu?

- Svjedoci smo kako se na zapadnom Balkanu opet sve glasnije govori o crtanju karata po etničkim linijama. Korijene toga valja tražiti u ideji da ste sigurni i prosperitetni samo ako, kada i gdje vaša nacionalna grupa ima punu kontrolu. To je ista ona ideja koja je uništila bivšu Jugoslaviju, odvela je u rat, masovna protjerivanja i ubistva.  

Dvojica balkanskih predsjednika u subotu su u Alpbahu ideju koja je ovaj region otjerala na periferiju ekonomskog, društvenog i političkog razvoja Evrope pokušala prepakovati i prodati kao recept i ključ za približavanje našeg regiona EU. To ne samo da je pogrešno, već i vrlo opasno.

Zašto?

- Iz pakla devedesetih, masovnih protjerivanja, ubijanja i rušenja, ovaj region se izvukao zahvaljujući jasnoj međunarodnoj politici da nikada više neće biti crtanja novih granica po etničkoj osnovi te da ćemo naše balkanske tvrde granice pretvoriti u evropske, kakve su između Njemačke i Poljske, ili Tirola i Južnog Tirola. Uz uvjet da se svi osjećaju sigurno i jednako, bili u većini ili u manjini. Promjena te politike vratila bi raspravu tridesetak godina unazad i ugrozila sve što se do sada postiglo.  

Kako su odreagirali prisutni evropski lideri?

- Moj utisak je da se prisutnim evropskim liderima na panelu ono što su balkanski lideri iznijeli učinilo prihvatljivim. Ali, s obzirom na reakciju studenata iz regiona koji su bili prisutni na forumu, ali i mnogobrojnih bivših i sadašnjih diplomata i visokih zvaničnika vezanih za region, vjerujem da postoji prostor da razumna politika ipak prevlada.