Adnan Ćerimagić: Vraćamo li se u pakao devedesetih godina

Analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI)

Adnan Ćerimagić: Vraćamo li se u pakao devedesetih godina Rat je završen zahvaljujući jasnoj međunarodnoj politici da nikada više neće biti crtanja novih granica po etničkoj osnovi

Analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI), nevladine organizacije iz Berlina, jedini je iz Bosne i Hercegovine koji je prošlog vikenda bio na forumu u austrijskom gradu Alpbahu. 

Tu su lideri Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hašim Tači obznanili da su spremni razmijeniti teritorije i time riješiti međusobne razmirice. 

Ćerimagić je tokom svog istupa snažno apelirao da se to ne radi, jer se time otvara put u krvave devedesete godine prošlog stoljeća. Zbog njegovog istupa Vučić je rekao da se neće držati ranije pripremljenog govora, već će "odgovoriti mladom Adnanu". 

Uslijedili su orkestrirana reakcija u srbijanskim medijima i brutalni napadi na Ćerimagića. 

U razgovoru za "Avaz" on se nije htio na to ni osvrnuti.

Prošle subote ste govorili na otvaranju evropskog foruma Alpbah u Austriji, zajedno s predsjednicima Austrije, Slovenije, Srbije i Kosova te evropskim komesarom za proširenje. U BiH imamo tri člana Predsjedništva, ali valjda niti jedan nije bio "dovoljno dobar" za taj izuzetno važan skup. Otkud Vi tamo?

- Organizatori foruma željeli su da naučnica Tena Prelec i ja učestvujemo na panelu i podijelimo naša viđenja budućnosti zapadnog Balkana iz perspektive mlađih profesionalaca. 

Šta ste poručili kada je budućnost regiona u pitanju?

- Poručio sam da bismo se na zapadnom Balkanu trebali baviti izgradnjom institucija baziranih na vladavini prava te borbom protiv korupcije i takmičenjem između sebe i s članicama EU u tome ko ima kvalitetnije i naprednije zdravstvene usluge, sigurnije ceste, bolje obrazovanja i ko stvara bolje uvjete da u našem regionu bude više posla. I ko može prije do članstva u Uniju.

Ali ono što je izazvalo najviše reakcija u Alpbahu, regionu, ali i sjedištima zemalja članica EU je dio govora u kome ste se fokusirali na ponovo aktueliziranu priču o izmjeni granica na zapadnom Balkanu?

- Svjedoci smo kako se na zapadnom Balkanu opet sve glasnije govori o crtanju karata po etničkim linijama. Korijene toga valja tražiti u ideji da ste sigurni i prosperitetni samo ako, kada i gdje vaša nacionalna grupa ima punu kontrolu. To je ista ona ideja koja je uništila bivšu Jugoslaviju, odvela je u rat, masovna protjerivanja i ubistva.  

Dvojica balkanskih predsjednika u subotu su u Alpbahu ideju koja je ovaj region otjerala na periferiju ekonomskog, društvenog i političkog razvoja Evrope pokušala prepakovati i prodati kao recept i ključ za približavanje našeg regiona EU. To ne samo da je pogrešno, već i vrlo opasno.

Zašto?

- Iz pakla devedesetih, masovnih protjerivanja, ubijanja i rušenja, ovaj region se izvukao zahvaljujući jasnoj međunarodnoj politici da nikada više neće biti crtanja novih granica po etničkoj osnovi te da ćemo naše balkanske tvrde granice pretvoriti u evropske, kakve su između Njemačke i Poljske, ili Tirola i Južnog Tirola. Uz uvjet da se svi osjećaju sigurno i jednako, bili u većini ili u manjini. Promjena te politike vratila bi raspravu tridesetak godina unazad i ugrozila sve što se do sada postiglo.  

Kako su odreagirali prisutni evropski lideri?

- Moj utisak je da se prisutnim evropskim liderima na panelu ono što su balkanski lideri iznijeli učinilo prihvatljivim. Ali, s obzirom na reakciju studenata iz regiona koji su bili prisutni na forumu, ali i mnogobrojnih bivših i sadašnjih diplomata i visokih zvaničnika vezanih za region, vjerujem da postoji prostor da razumna politika ipak prevlada.    

Preuzmite aplikacije Dnevnog avaza za Android i iOS.

Povezano
NA VRH