Foto: A. Durgut S današnje konferencije

SARAJEVO U prostorijama Fonda za zaštitu okoliša FBiH održana press konferencija o izgradnji toplovoda "Kakanj-Sarajevo"

Generacijski projekt za rješenje ovisnosti glavnog grada BiH o plinu iz Rusije

U poslijeratnom periodu u BiH je bilo jako mnogo polemike o tome treba li ovaj projekt ili ne i, nažalost, prethodne vlasti ništa nisu uradile da se on realizira, istkanuo Čibukčić

Autor: A. NUHANOVIĆ
06.09.2018 17:49
A
A
A

Projekt toplovoda "Kakanj - Sarajevo", od kojeg bi građani BiH imali veliki benefit jer bi plaćali duplo jeftinije grijanje, danas je prezentiran javnosti. 

Na konferenciji za novinare koja je održana u prostorijama Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, a kojoj su prisustvovali Fuad Čibukčić, direktor Fonda, Edita Đapo - federalna ministrica turizma i okoliša, Nermin Džindić - ministar rudarstva i energetike FBiH, Senad Salkić - izvršni direktor za investicije EPBiH te direktor Termoelektrane Kakanj Enver Merdić naglašeno je kako je riječ o generacijskom projektu, kojim će se riješiti ovisnost glavnog grada BiH o plinu iz Rusije. 

Domaća toplota

Direktor Fonda Fuad Čibukčić istaknuo je kako će ovaj strateški projekt u budućnosti riješiti pitanje snabdijevanja toplotnom energijom područja od Kaknja do Sarajeva, tako da ovaj dio BiH više ne bi ovisio o kalkulacijama i isporuci ruskog plina.

- U poslijeratnom periodu u BiH je bilo jako mnogo polemike o tome treba li ovaj projekt ili ne i, nažalost, prethodne vlasti ništa nisu uradile da se on realizira. Čak su i poskupjele samu izvedbu istog jer je propuštena šansa tokom izgradnje Koridora 5C između Sarajeva i Zenice da se ispod zaustavnih traka ugrade kanalice za trasu toplovoda. Najkonretniji doprinos realizaciji ove ideje u političkom životu i javnosti BiH dao je gospodin Fahrudin Radončić (predsjednik SBB-a), koji je javno isticao važnost i neophodnost da se ovaj projekt konačno realizira, tvrdivši da je on višestruko koristan za građane BiH. Da je to tako, potvrdila je i studija izvodljivosti koju su sufinansirali Fond i "Elektroprivreda BiH" – istaknuo je Čibukčić.

On je podsjetio da je 19. maja prošle godine studija i javno prezentirana, napominjući da ju je radila ultimativna ekspertna pamet iz ove oblasti u BiH. On je podsjetio i da je Vlada FBiH dala, na prijedlog Fonda, saglasnost za sufinasiranje izrade projektno-tehničke dokumentacije u visini od 500.000 KM, a 7. maja je i potpisan ugovor između Fonda i EPBiH.

Ministrica Đapo ukazala je da projekt ima značaj ne samo za Sarajevo i Zenicu nego cijelu BiH.

- Grijanje u Sarajevu danas ovisi o uvozu plina. Prije nekoliko godina imali smo situaciju da ga nismo imali u toku zime. Naravno, ta isporuka plina zavisi i od naših otplata Ruskoj Federaciji, ali isto tako, s obzirom na to da mi uvozimo plin iz Rusije, ovisi i o čitavoj političkoj situaciji u svijetu. S toga je važno da imamo domaći izvor toplote, da omogućimo građanima da uvijek imaju grijanje. Znači, projekt je važan s vanjskopolitičke strane za BiH – istaknula je ministrica.

Đapo je ukazala i na njegovu važnost s ekonomske, socijalne i ekološke strane.

- Ekonomski projekt je bitan jer osigurava poslove i rad rudnika i termoelektrana u ZDK. Socijalno je izuzetno bitan zato što će pomoći građanima da plaćaju nižu cijenu. Danas prosječan dvosoban stan plaća oko 100 KM grijanje, a s ovim projektom građanin bi plaćao 50 KM, dakle duplo manje, i to devet godina, a nakon toga čak bi se cijena smanjila i na 20 KM. Gledajući ekološki aspekt, važno je napomenuti da bi se prebacivanjem s plina smanjilo izbacivanje azotnih plinova i sumpor-dioksida u zrak, a to s mjeri milionama tona, što bi sigurno poboljšalo situaciju koju imamo pogotovo u zimskom periodu u BiH. Također bi se omogućilo da se i kuće priključe na plin ili toplovod, tada bismo stvorili grad u kojem bismo mogli živjeti punim plućima – ukazala je Đapo.

Podsjetila je kako je bilo jako puno otpora od određenih političkih stranaka da se realizira ovaj projekt.

- Međutim, na sjednici Vlade Federacije, ministar Džindić i ja smo uložili jako puno napora tako da su svi na kraju shvatili važnost ovog projekta i prihvatili ga. Sada postoji konsenzus da je ovaj projekt prijeko potreban BiH – navela je Đapo, dok je ministar Džindić podsjetio da je okvirna energetska strategija BiH usvojena prije desetak dana.

- Ta okvirna energetska strategija u suštini je sastavljena od dvije, okvirne energetske strategije Federacije i RS. Dakle, Vijeće ministara je, na naš prijedlog i na našu izradu okvirne strategije za FBiH, usvojilo državnu strategiju koja sve ove i ovakve projekte o kojem je danas riječ podržava, prati i svakako će doprinijeti da iz faze pripreme što prije krene realizacija ovog projekta – naglasio je Džindić. 

Idejno rješenje

Izvršni direktor za kapitalne investicije BiH Senad Salkić podsjetio je i da je urađena studija izvodivosti koja je pokazala aspolutnu isplativost ovog projekta.

- Studija je pokazala da ovaj pojekt jednostavno nema alternativu ni u jednom segmentu. Mi smo u "Elektroprivredi" na Nadzoronom odboru donijeli odluke o finasiranju izgradnje toplovoda Kakanj – Sarajevo u ukupnoj vrijednosti 230 miliona KM, a nakon toga i pojedinačnu odluku o izradi investiciono-tehničke dokumentacije, odnosno idejnog projekta sa istražnim radnjama koje finasiramo zajedno sa Fondom. Sada se nalazimo u fazi u kojoj je odabran konzorcij koji bi trebao da radi ovo idejno rješenje. U narednih mjesec trebao bi biti potpisan ugovor, nakon toga bismo isplatili realizaciju ugovornih obaveza. Ugovor o izradi investiciono-tehničke dokumentacije je kompleksno pitanje i u velikoj mjeri će riješiti pitanja za samu implementaciju projekta. Nekih šest do osam mjeseci je potrebno za izradu investiciono-tehničke dokumentacije. To će biti dogovoreno u narednih mjesec s izvođačima, a nakon toga dvije do 3,5 godine je vrijeme potrebno za izradu toplovoda u dužini od 48 kilometara – podsjetio je Salkić.  

Merdić: Imamo stabilnu proizvodnju

Direktor Termoelektrane Kakanj Enver Merdić stava je kako je benefit imati termoelektranu u ovakvom okruženju.  

- Mi imamo stabilnu proizvodnju. Kao direktor napravio sam historijsku proizvodnju za 2017., ponovo to činimo i sada. U avgustu smo napravili najveću poslijeratnu proizvodnju u Termoelektrani Kakanj, što znači da imamo uvjete da možemo pružiti to, kako Sarajevu tako i Zenici. Ali, plinski lobi je taj koji je dosad nadjačavao ovu našu dobru namjeru – kazao je Merdić.