PROPALA OBEĆANJA Reformska agenda ostala mrtvo slovo na papiru

Skupili milijarde KM od akciza na duhan, ni marka zdravstvu!

E. HALIMIĆ
18.09.2018 15:45

Zdravstveni sistem grca u dugovima i treba mu dodatnih prihoda

Samo po osnovu akciza na duhan i duhanske proizvode od 2009. godine i zaključno s prošlom prikupljeno je više od 6,4 milijarde KM, ali, umjesto u zdravstvenom sistemu, taj novac potrošen je na finansiranje raznih budžetskih potreba poput plaća i putnih troškova.

Gdje je zapelo

Godine 2013., naime, Vijeću ministara BiH stigla je inicijativa da prihod od akciza na alkohol i duhan bude usmjeren fondovima zdravstva. Imala je zvaničnu podršku vlasti u oba entiteta, ali nikad nije dogurala dalje. Čak se u famoznoj Reformskoj agendi kao jedan od prioriteta isticala takva raspodjela.

- Vlasti u BiH podržat će povećanje akciza na duhan i alkohol koji će biti direktni prihodi fonda zdravstvenog osiguranja RS i FBiH, kantona i Distrikta Brčko do kraja 2015. godine - doslovce piše u Reformskoj agendi, koja je ostala tek slovo na papiru.

Potom se govorilo o tome da je sve zapelo kod Upravnog odbora UIO. Iz te institucije rečeno je da bi odluka da se novac s jedinstvenog računa UIO direktno uplaćuje fondovima zdravstva, značila rušenje sistema indirektnog oporezivanja.

- Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH i ranije je upućivana inicijativa da se uvedu neke posebne akcize na duhan i alkohol i da bi se ta sredstva direktno uplaćivala u zdravstvene fondove. Ali, nikad to nije bilo predviđeno u nekom prijedlogu zakona da bi se o njemu raspravljalo – kazao je za „Avaz“ portparol UIO Ratko Kovačević.

  • Kovačević: Najveći dio novca odlazi entitetima
    Kovačević: Najveći dio novca odlazi entitetima

Dodao je da se trenutno sredstva od akciza na duhan i alkohol dijele u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni račun.  

 - Dakle, svi prihodi koji spadaju u indirektne poreze (akcize, PDV, carina i putarina) dijele se prema entitetima, a prije toga odvaja se 750 miliona KM godišnje za finansiranje državnih institucija – pojasnio je Kovačević.

Ekonomista Željko Rička za kazao je naš list da se trenutno zdravstvo u BiH većinski finansira od doprinosa na plaću, ali da taj novac, očito, nije dovoljan.

  • Rička: Logična odluka
    Rička: Logična odluka

- Logično bi bilo da se vlast dogovori i da dio novca koji se prikupi od akciza na duhan i alkohol namjenski uplati zdravstvenom sistemu u BiH. To je stvar dogovora, ali to se ne događa, jer se taj novac ovako slijeva u budžete i oni ga troše za krpljenje budžetskih rupa. Štaviše, kada vlasti prave budžete za novu godinu, oni planiraju ta sredstva od akciza na duhan i alkohol, dakle ona su unaprijed potrošena – naglasio je Rička.  

Doktor Dragan Stevanović iz Opće bolnice „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ u Sarajevu kaže za „Avaz“ da zdravstvo u BiH vapi za ovim sredstvima.

  • Stevanović: Nužno investirati u zdravstvo
    Stevanović: Nužno investirati u zdravstvo

 - Ljekarska komora FBiH to traži ima već pet ili šest godina. Definitivno da dio ovih sredstava treba ići kao investicija u zdravstvo, ali država to nikad nije htjela uraditi. Apsolutno bi trebalo ponovo o tome razmisliti – smatra Stevanović.  

Najbitniji faktor

Dodao je da se ovaj ogromni novac troši neracionalno, i to za krpljenje budžetskih rupa.

 - Ne razmišlja aktuelna vlast da je ulaganje u zdravstvo jedan od najbitnijih faktora u društvu, a pogotovo kada govorimo o sredstvima od duhana i alkohola, koji znatno štete zdravlju ljudi. Sigurno, najveću posljedicu trpi zdravstvo, koje svake godine ogromna sredstva potroši na liječenje oboljenja koja su povezana s upotrebom duhana i alkohola – naglasio je Stevanović.

Prema njegovim riječima, čak i kada bi mali dio od ovih sredstava bio izdvojen za zdravstvo, to bi bio znatan napredak cijelog sistema.

Hrvatska kao primjer 

Bosna i Hercegovina ne bi bila prva država koja bi dio akciza na duhan i alkohol usmjerila u zdravstvo. Takav je primjer Hrvatska, u kojoj se za zdravstvo odvaja 32 posto od ukupnih prihoda od akciza na duhan i alkohol ili oko 150 miliona eura godišnje.

NA VRH