SPLIT

Dalipagić: Jadransko-jonska autocesta jedan od važnijih projekata za našu zemlju

Naglašeno je da BiH i Hrvatska trebaju pojačati saradnju u izgradnji autoceste

Avaz.ba

18.10.2018

Zamjenik ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Saša Dalipagić učestvovao je na 1. zajedničkoj konferenciji Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora, gradova i univerziteta održanoj u Splitu.

Govoreći o temi "Mogućnost prolaska Jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu", zamjenik ministra Dalipagić je prisutne informirao da je konkretna aktivnost projekta Jadransko-jonske autoceste nastala kao rezultat dogovora zainteresiranih zemalja na Konferenciji evropskih ministara prometa u Ljubljani 2004. godine na kojoj je usvojena deklaracija "Strategija razvoja prometne infrastrukture u širem dijelu Evrope". 

Također, podsjetio je da je temelj Deklaracije prijedlog proširenja dotadašnjih paneuropskih koridora usvojenih na Konferenciji u Helsinkiju 1997. godine, pod nazivom PETRA, a odnosi se na područja koja su ostala nepopunjena odgovarajućim cestovnim koridorima, prvenstveno na širem području jugoistočne Evrope. 

U sklopu Deklaracije potpisana je Zajednička izjava tadašnjih ministara prometa Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Albanije, te naknadno Italije, Slovenije i Grčke, a jedan od elemenata ovog prometnog koridora je Jadransko-jonska autocesta, ukupne dužine oko 1.100 kilometara.

Zamjenik ministra Dalipagić je naglasio da je Bosna i Hercegovina izrazito zainteresirana da Jadransko-jonska autocesta prolazi kroz BiH u dužini od 110 kilometara umjesto prvobitno planiranih 7 kilometara. Shodno tome, autocesta bi krenula od Počitelja, gdje bi bilo interregionalno čvorište s Koridorom 5C, prolazila kroz Popovo polje do usuglašene spojne tačke s Crnom Gorom na reonu Aranđelovo/Nudo. Navedena ruta bi znatno utjecala na privredni razvoj tog dijela BiH i povezivanje ove bh. regije sa zapadnom Evropom i Azijom.

Dalipagić je naglasio da je izrazito važno ovo pitanje usaglasiti s Republikom Hrvatskom, s obzirom na to da je ova trasa već planirana i u prostorno-urbanističkom planu Dubrovačko-neretvanske županije na trasi Ploče – Dubrovnik.  

Međutim, JASPERS, konzultantska kuća Evropske unije za infrastrukturu, dala je sugestiju Hrvatskoj da se autocesta ne bi trebala graditi na navedenoj dionici isključivo zato što bi ometala izgradnju i kasniju poziciju Pelješkog mosta te da bi, s obzirom na tešku konfiguraciju terena, izgradnja te autoceste bila izuzetno skupa.

S obzirom na to da je Jadransko-jonska autocesta za Bosnu i Hercegovinu jedan od prioritetnih infrastrukturnih projekata koji istovremeno ima i regionalnu važnost, nadležna tijela u BiH kontinuirano sudjeluju u svim planiranim aktivnostima u kontekstu Jadransko-jonske inicijative koja je u međuvremenu prerasla u Jadransko-jonsku regiju EU (EUSAIR) sa izrađenom strategijom razvoja, a u kojoj je, također, istaknut problem slabe prometne povezanosti regije, jugoistočnog dijela Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je izdvojilo 4,4 miliona KM za izradu planersko-studijske dokumentacije Jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu, čiji je rok završetka do početka oktobra 2019. godine.

Zamjenik ministra je naglasio da je Jadransko-jonska autocesta identificirana kao jedan od važnijih projekata za razvoj Bosne i Hercegovine, te je kao takva našla mjesto u entitetskim i državnoj "Okvirnoj strategiji prometa Bosne i Hercegovine za razdoblje od 2016. do 2030. godine".

Zamjenik ministra Dalipagić je predložio zaključke za aktivnosti koje bi se u narednom periodu trebale poduzeti kada je u pitanju trasa ove autoceste, a to su:

- razgovori između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske,

- trilateralni sastanak između Evropske komisije, Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske koji bi vodila komesarka EU za promet Violeta Bulc, a koji je dogovoren prilikom njene nedavne posjete Sarajevu,

- uspostava komunikacije s Dubrovačko-neretvanskom županijom u cilju verifikacije određenih rješenja iz njihovog važećeg prostornog plana u kontekstu povezivanja s projektom Jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.