GASTARBAJTERI Spremne velike promjene na tržištu rada

Za posao u Njemačkoj više nije neophodna diploma: Traži se znanje

Za određena zanimanja kao što su kompjuterski stručnjak iz Bosne i Hercegovine koji nema čak ni formalno obrazovanje u toj oblasti postojat će mogućnost dobivanja posla u Njemačkoj ukoliko osoba može dokazati svoje vještine/primjenjivo znanje

S. NUMANOVIĆ
25.10.2018 17:52

Alida Vračić, direktorica NVO ''Populari''

Iako još u fazi prijedloga, ukoliko se usvoji, krajem ove ili početkom naredne godine u Njemačkoj će na snagu stupiti inovirani sistem popune deficitarnih radnih mjesta.

Kako za „Dnevni avaz“ objašnjava Alida Vračić, direktorica NVO ''Populari'', i saradnica Evropskog vijeća za EU odnose, radi se o planu kojim će se u narednih pet godina istražiti i popuniti upražnjena radna mjesta u deficitarnim sektorima Njemačke. 

Ekonomski bum

- Već duži niz godina Njemačka doživljava ekonomski bum. Ovoj državi sada nedostaje više od milion radnika. Njemačka želi osigurati i proširiti kvalificiranu radnu bazu. Od ujedinjenja Njemačke trenutno je najniža stopa nezaposlenosti. U nekim regijama prevladava puna zaposlenost, ali je teško pronaći kvalificirane stručnjake za određena zanimanja, regije i sektore te je nedostatak vještina postao značajan rizik njemačke ekonomije.

Njemačka je 2016. godine prihvatila samo 40.000 novih kvalificiranih radnika, dijelom zbog jezičke barijere i birokratskih prepreka s kojima se suočavaju mnogi imigranti.

 

Iz tih razloga krenulo se s izradom savremene sveobuhvatne strategije za radni potencijal kvalificiranih radnika koja bi uvela niz novih mjera od 2019. godine s fokusom na tri područja:

- Poboljšanja kvaliteta kvalifikacija domaće kvalificirane radne snage te privlačenja evropskih i međunarodnih stručnjaka. Stručni radnici iz inostranstva već daju važan doprinos konkurentnosti njemačke ekonomije te je opredjeljenje je da se pozove što više kvalificiranih stručnjaka u skladu s potrebama privrede, uzimajući u obzir kvalifikacije, dob, jezične vještine...

Shema bi bila ograničena na pet godina.

Važan novi iskorak u tom smjeru je brz i jednostavan postupak priznavanja diploma. Da bi Njemačka postala atraktivna, ovim prijedlogom se stvaranju preduvjeti za ispitivanje ekvivalentnosti strukovnih ili akademskih kvalifikacija što je moguće brže i jednostavnije.

U saradnji sa saveznim državama omogućava se sistem priznavanja strukovnih kvalifikacija.

Prijedlogom je predviđeno i uspostavljanje “Clearing hosue” - glavnog centra za procesiranje potencijalnih radnika s kvalifikacijama koji bi radio na priznavanju vještina/diploma te osposobljavao radnike iz inozemstva.

Također, predviđeno je ciljano zapošljavanje stručnjaka, posebno u IT sektoru, te zdravstvenim i sistemu brige za starije osobe.

Prijedlogom je obuhvaćen i marketing svih tih poslova u Njemačkoj, kao i uspostava programa dodatnog obrazovanja u inozemstvu, što već možemo i vidjeti u region.

Na taj način želi se u odabranim ciljanim zemljama već na terenu napraviti što više posla i pripremiti za tržište rada Njemačke, poput podrške za učenje jezika.

Sve se dešava u dogovoru s industrijom, posebno njemačkom privrednom komorom i industrijskim komorama.

Predviđeno je učiniti administrativne postupke u Njemačkoj i inozemstvu učinkovitije i transparentnije.

- Njemački ministar rada Hubertus Hajl (Heil) nedavno je objasnio da će se unutar ove zemlje otvarati centri za procesuiranje CV-eva potencijalnih radnika. Kada se odaberu oni koji su zanimljivi, konzulati će uraditi sve što je potrebno do samog odlaska na radno mjesto u Njemačku. Poslodavac će potom završavati papire koji se tiču i radne i boravišne vize – pojašnjava Vračić.

Skraćenje procedura

Kaže i da je očekivano da će se procedure čekanja skratiti.

Dodaje i da su njemački konzulati sigurno biti dodatno ekipirani ljudima koji će raditi upravo na ovim stvarima.

- Za određena zanimanja kao što su npr. kompjuterski stručnjak iz Bosne i Hercegovine koji nema čak nema ni formalno obrazovanje u toj oblasti postojat će mogućnost dobivanja posla u Njemačkoj ukoliko osoba može dokazati svoje vještine/primjenjivo znanje. To je veliki iskorak u odnosu na dosadašnju politiku.

Slično važi i za deficitarna znanja iz oblasti brige o starima, naprimjer.

Sada će na konzulatima biti veliki dio posla da se obrade ljudi koji su zanimljivi za tržište. Njemačka će tražiti sama ljude van njenih granica, ne samo po EU, već i na Balkanu, ali i širom svijeta.

- Plan je i da se osigura da se u samoj Njemačkoj omogući radnicima koji su dobili posao da nauče jezik – objašnjava Vračić dalje.

Upitana da li će nove mjere ubrzati odliv kvalificirane radne snage iz BiH i regiona, ona odgovara negativno. Smatra da će oni koji su odlučili otići to uraditi.

- Emigracije nisu nužno negativan trend. Osim novčanih doznaka, transfera znanja i vještina, na posredan način emigracije povećaju nivo obrazovanosti unutar zemlje.

Ima i dosta ljudi koji hoće da idu, ali na kraju ostanu. Dok se spremaju ići, obrazuju se, usavršavaju dalje. Tako da imamo dodatnu vrijednost koja ostane. A ima i situacija da se oni koji su otišli vrate – navodi ona.

Vračić ističe da bi se vlasti, ne samo u BiH već i regionu, morale posvetiti ovom pitanju i detaljno ga izučiti.

Nepouzdani podaci

Prema posljednjem popisu stanovništva, u BiH živi oko 3,8 miliona stanovnika. Njih oko jedna polovina se izjasnilo da su spremni da idu na rad u inozemstvo - što je najviši procent u jugoistočnoj Evropi.

- Prema zvaničnim podacima bh. institucija, IDDEEA-e, u posljednje tri godine nešto oko od 12.000 ljudi zvanično se odjavilo iz BiH.

Procjene nevladinih organizacija koje se bave migracijama kažu da se radi o najmanje 100.000 ljudi koji su trajno otišli. Svjetska banka, UN, Eurostat operiraju procjenama da je u pitanju između 25.000 i 40.000 ljudi koji trajno napuste BiH u jednoj godini.

Brojke su, dakle, nepouzdane. Većina zemalja zapadnog Balkana, pa čak i najrazvijenije među njima, uglavnom ne idu dalje od prikupljanja podataka o stanovništvu, a nadležnost za upravljanje migracijama i podatke o migracijama dodjeljuju različitim institucijama.

- Dobar početak bio bi kada bi zemlje zapadnog Balkana uskladile svoje metodologije prikupljanja podataka i uspostavile pouzdan sistem za njihovu razmjenu. Naše vlade bi trebalo da iskoriste postojeće mehanizme, kao što je Eurostat, da se dalje radi na problemu migracija, da se o migracionim tokovima prikupljaju metodološki pouzdani podaci i da se o ovim podacima izvještava transparentno. Eurostat treba da bude u stanju da uskladi svoje sisteme praćenja sa sistemima u zemljama članicama EU i da omogući slobodan pristup svojim bazama podataka – prenosi nam Vračić.

Dodaje da novi prijedlog potencijalno otvara mogućnost za profesionalce sa stručnim zvanjima koji dolaze iz inozemstva da se kvalificiraju analogno propisu za univerzitetske diplomanate (6 mjeseci) kako bi se olakšala integracija na tržište bez čekanja.

Uz to, kvalificirana osoba može se prijaviti najbližem njemačkom konzulatu koji će obraditi njegovu aplikaciju i uputiti je dalje. Ukoliko interesant dokaže da je kvalificiran za posao koji se nudi, „preuzima“ ga zainteresirani poslodavac i vlasti u Njemačkoj.

- Njemačka je vrlo jasno rekla – ne želimo nekvalificirane radnike! Dakle, nema odlaska „onako“, već se radi o ciljanim sistematskim popunama praznina na tržištu radne snage. Informatički sektor i proces digitalizacije se u Njemačkoj počinje otvarati na do sada najvećem nivou i traže se hiljade ljudi s odličnim IT vještinama, u svim sektorima, od industrije, preko mode, do bankarstva. Ta su zanimanja posebno tražena – naglašava Vračić.

Primjeri Slovačke, Slovenije, Irske...

Vračić nam skreće pažnju na trend odlaska iz Hrvatske u Irsku.

- Hrvatska je država EU. Ipak iz nje vidimo značajne odlaske, ne samo u Njemačku. Zanimljivo je da je za Hrvate Irska postala atraktivna destinacija.

Sloveniji također treba radne snage, osobito u sektoru turizma, traže se kuhari, konobari, ali i zanimanja stručnjaka za preradu drveta, varioci i sl. Ipak, govorimo o mnogo manjoj zemlji koja ima limite apsorpcije radnika u odnosu na veće evropske ekonomije.

Novina je da radnike traži i Slovačka. Uglavnom su to upražnjena mjesta u sezonskim poslovima. Ali bude i situacija gdje radnik dobije stalno zaposlenje u toj zemlji.

U Austriji pak imamo na vlasti koaliciju koja nije naklonjena emigrantima, pa se debatira da li novopridošli „uzimaju“ radna mjesta Austrijancima. U posljednje vrijeme se sistematski umanjuju ili potpuno ukidaju dijelovi socijalne pomoći i zaštite. Austrija drastično reže socijalna davanja i atmosfera prema strancima se uveliko mijenja – opisuje Vračić.

 

Oglasi

NA VRH