RASPRAVE Debatirano o prijedlogu Evropskog parlamenta o rezoluciji o BiH

Podneseno čak 190 amandmana, najviše pisali poslanici iz Hrvatske

Ovaj dokument bi se ubrzo trebao naći ponovo pred poslanicima Evropskog parlamenta okupljenim u AFET-u

S. NUMANOVIĆ
31.10.2018 10:15

Foto: Arhiv

Čak 190 amandmana uloženo je na prijedlog rezolucije Evropskog parlamenta o situaciji u Bosni i Hercegovini.

Svi poslanici Evropskog parlamenta iz Hrvatske, koji su članovi Komiteta za vanjske odnose (AFET), uložili su barem po jedan amandman na predloženi tekst. Zanimljivo je da je amandmane uložio i sam predlagač rezolucije, izvjestilac EP-a za BiH Kristija Dan Preda (Cristian).

Nova sjednica

Ovaj dokument bi se ubrzo trebao naći ponovo pred poslanicima Evropskog parlamenta okupljenim u AFET-u.

Nakon što se na tom tijelu „pročisti tekst“, uvrste amandmani koji imaju podršku drugih poslanika, on bi se krajem ove ili početkom naredne godine trebao naći na plenarnom zasjedanju Parlamenta i usvojiti.

U osnovnom prijedlogu rezolucije najprije se ističe čvrsta podrška teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH.

A potom se nižu kritike na račun vlasti u BiH. Zamjera im se na neradu, nepoštivanju odluka vlastitih institucija, kao i nepoštivanju vlastitih obaveza.

U tom kontekstu se, naprimjer, ističe neprovođenje Reformske agende, iako su se svi politički zvaničnici BiH obavezali da će je realizirati.

U amandmanima se sugeriraju brojne izmjene.

Željana Zovko, nekadašnja ambasadorica BiH u Španiji, sada zastupnica Hrvatske u EP-u ispred HDZ-a, naprimjer, navodi da su „zajedničke snage Bošnjaka i Hrvata branile Orašje, a ipak su 31. oktobra 2016. godine samo uhapšeni oficiri hrvatske nacionalnosti pod optužbom za ratne zločine“.

Zovko je, sama ili zajedno s još nekim iz AFET-a, priložila 29 amandmana.

Dubravka Šuica (HDZ) uložila je 16 amandmana. U nizu njih ona zahtijeva da se presuda Ustavnog suda u slučaju ''Ljubić'' neodložno provede. Sugerira da se to može uraditi kroz provođenje presude ''Sejdić – Finci'' Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu (ECHR).

Liberalni poslanik Jozo Radoš, izabran s liste Građanskog liberalnog saveza, priložio je na tekst rezolucije 15 amandmana.

U jednom od njih navedeno je i da se „snažno ponovo ističe potreba brzog formiranja Doma naroda FBiH, u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH“. Dodaje se i „izraz duboke zabrinutosti zbog mogućnosti totalne nefunkcionalnosti Predsjedništva BiH“.

Radoš zagovara i temeljitu reformu Izbornog zakona BiH i zahtijeva da se sve neregularnosti tokom proteklih izbora detaljno ispitaju i u slučajevima dokazanih zloupotreba krivci adekvatno kazne.

Zahtjev Picule

Tonino Picula (SDP) uložio je 11 amandmana. U jednom od njih on predlaže da se u finalni tekst rezolucije ubaci i odredba kojom se „poziva da se političko predstavljanje temelji na demokratskom izboru članova koji će legitimno zastupati interese onih koje predstavljaju na svim administrativnim i političkim nivoima“.

On zagovara i precizniji jezik teksta kojim će se od BiH zahtijevati opsežne reforme kojima bi ova država bila uređenija i time ubrzala put k članstvu u EU.

Ivan Jakovčić iz Istarskog demokratskog sabora potpisao je 14 amandmana. Zanimljivo je da samostalno nije uložio nijednu sugestiju za izmjene teksta rezolucije, već je kopotpisnik s drugim članovima AFET-a. Isto važi i za Ivanu Maletić (HDZ), koja je podržala dva zajednička amandmana.

Preda podnio 29 izmjena

Zanimljivo je da je i sam Preda podnio ili podržao 29 amandmana na svoj prijedlog rezolucije.

I on zagovara reformu izbornog zakonodavstva, a u jednom od amandmana upozorava da „nema mjesta u Evropi za one koji veličaju osuđene ratne zločince i osobe koje su osuđene za zločine protiv čovječnosti“.

Inače, Hrvatska u EP-u ima 11 poslanika. Od tog broja sedam su članovi AFET-a i svi su predložili ili podržali neke od amandmana.

NA VRH