Mi moramo početi imenovati stvari. U Bosni i Hercegovini imali smo posjetu Erdoana godinu prije izbora i trebamo poentirati da je Turska igrala najjaču ulogu u izboru Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH. Islamska zajednica je instruirala kako da se glasa za hrvatskog člana tako da je Komšić izabran, većinski, muslimanskim glasovima - navela je Željana Zovko u svom obraćanju tokom rasprave o situaciji u našoj zemlji nakon izbora.

Zovko, poslanica Hrvatske demokratske zajednice iz Hrvatske i nekadašnja ambasadorica BiH, govorila je na sjednici Vanjsko-političkog odbora Evropskog parlamenta (AFET).

Naglasila je i da se EU mora suočiti s činjenicom da se Rusija i Turska naglašeno petljaju u odnose u BiH te da naša zemlja "nije normalna država".

- U njoj imamo strance već 23 godine koji bitno utječu na političke i druge odnose. Krajnje je vrijeme da razmotrimo njihov rad. No, brine me činjenica da jutros na ovoj raspravi imamo tako malo prisustvo. Time pokazujemo koliko nam je stalo do BiH - navela je ona.

Odgovarajući joj, tokom rasprave, reagirao je i Frank  Engel, poslanik iz Luksemburga.

On je istakao da je pravno izvodiv izbor Komšića.

- Zakonske odredbe nisu promijenjene. Komšić nije prvi put izabran. Desilo se i ranije, a i sada. Takav je pravni ustroj još od Dejtona. I nije jedini koji je izabran na ovaj način. Na kraju dana mi ćemo se morati pozabaviti i ovime. Taj dejtonski ustroj će se morati mijenjati, prije ili kasnije. Dok se to ne desi, pravno su stvari takve kakve jesu - rekao je on.

Engel je iskoristio priliku da naglasi i da u BiH moraju biti svjesni da Briselu treba jedna adresa s kojom će razgovarati.

- Ne dvije ili tri, već jedna osoba s kojom ćemo dogovarati i realizirati promjene - rekao je Engel.

U svom govoru, Jozo Radoš, poslanik Građansko-liberalne stranke Hrvatske i član grupacije liberalnih stranaka u EP (ALDE), naveo je da su "izbori u tehničkom smislu provedeni relativno kvalitetno".

- Ono što ostaju kao problemi izbora u BiH, a koji nisu uspjeli biti riješeni tokom predizbornog razdoblja, su, na prvom mjestu, izbor Gornjeg doma i Federacije BiH i Republike Srpske. Ti su domovi zamišljeni kao tijela koja bi trebala čuvati prava sva tri konstitutivna naroda. A događa se da i u jednom i u drugom Domu predstavnike jednog naroda zapravo bira drugi narod i da ti predstavnici zapravo izvršavaju političku volju naroda koji ih je izabrao, a ne štite interese naroda u čije su ime izabrani. To je loše i to stvara nepovjerenje u cijeli politički sistem.

Drugi problem je pitanje izbora Predsjedništva BiH koje je zamišljeno kao tročlano tijelo koje treba predstavljati tri konstitutivna naroda. Hrvatski član Predsjedništva izabran je s jednim, dva ili tri posto glasova Hrvata što nikako ne može biti dobra poruka za predstavljanje hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH - naveo je Radoš.

On je izrazio nadu da će Centralna izborna komisija otkloniti ove nedostatke, ali i istakao da je to "samo tehničko tijelo i teško je za očekivati da će imati i snage i sposobnosti da nadoknadi sve ove nedostatke i propuste".

Radoš je zaključio i da "stanje nelegitimnosti predstavništava tri konstitutivna naroda, uključujući i činjenicu da u izborima za Predsjedništvo nije poštivana presuda Ustavnog suda u slučaju 'Sejdić-Finci', stvaraju veliko nepovjerenje u pogledu funkcioniranja temeljnih institucija BiH''.