RAZGOVOR Rezidentni predstavnik MMF-a

Francisko Parodi: Polovina državnih firmi su gubitaši

S. NUMANOVIĆ
23.11.2018 10:59

Misija Međunarodnog monetarnog fonda s nestrpljenjem čeka formiranje novih vlasti i razgovore sa zvaničnicima o daljnjoj saradnji.

Kako je u razgovoru za „Dnevni avaz“ izjavio rezidentni predstavnik MMF-a Francisko Parodi, finansijski aranžman ove institucije s BiH „sada je u pauzi“.

Prioriteti vlada

- U narednim mjesecima se ne očekuje zaključivanje pregleda niti doznačavanja sredstava. Čekamo formiranje novih vlada da bi se ponovo uključili u rad s njim. Tek nakon što se formiraju vlade, bit ćemo u prilici da saznamo nešto više o njihovim prioritetima kada su u pitanju ekonomska politika i reforme, i što je još važnije, da saznamo da li su vlade opredijeljene za ekonomski program koji će podržati MMF.

Očekujem da ćemo po formiranju novih vlada imati mnogo posla – kaže Parodi.

On zato i nije mogao govoriti o eventualnim novim uvjetima za narednu tranšu zajma MMF-a.

Osvrćući se na ekonomske trendove u BiH, prvi čovjek bh. ogranka MMF-a ističe da „bh. ekonomija prolazi kroz ciklični oporavak“.

- Ostvaruje se godišnji rast od oko 3 posto, bilježi se niska stopa inflacije koja je sada u pozitivnoj sferi, a nezaposlenost je smanjena. Budžeti su u suficitu, a bankarski sistem je u dobrom stanju. Međutim, BiH može i mora postići mnogo više – ističe on.

To objašnjava stavom da naša zemlja još nije završila tranziciju iz starog ekonomskog sistema u modernu tržišnu ekonomiju.

- Potrebni su hrabriji reformski napori kako bi otklonili strukturne prepreke za rast, povećali otvaranje novih radnih mjesta i usporili odlazak stanovništva. A, bh. ekonomija može rasti bržim tempom samo ukoliko taj proces bude predvođen privatnim sektorom. Da bi se to ostavrilo, neophodno je smanjiti nepotrebnu birokratiju, nastaviti pojednostavljivati porezni zakon i na kraju suočiti se s problemom nekonkurentnih preduzeća u državnom vlasništvu koja usporavaju ostatak privrede. BiH još ima više od 550 preduzeća u državnom vlasništvu koja upošljavaju više od 80.000 radnika, ali samo polovina tih preduzeća je likvidna. Mnoga preduzeća u državnom vlasništvu se nalaze u ključnim sektorima i negativno utječu na konkurentnost ekonomije i usporavaju njen rast.

Iskorištenost kapaciteta

Naprimjer, povezanost je veoma važna da bi BiH integrirala svoju ekonomiju ne samo s Evropom već i s ostatkom svijeta.

Recimo, aerodromi, koji su u državnom vlasništvu, ne posluju uspješno, i svakako ne iskorištavaju svoj puni kapacitet. Shodno tome, BiH je relativno skupa i komplicirana destinacija za mnoge turiste u poređenju s Makedonijom ili Srbijom, gdje koncesije nad aerodromima imaju privatne kompanije. To ne ograničava samo turizam već otežava i vođenje međunarodnih poslova.

Nadalje, telekom operateri, koji su također u državnom vlasništvu, pružaju dosta niži nivo usluga od privatnih kompanija u regionu. Ostatak svijeta uvodi 5G, ali se samo ovdje pruža usluga 3G mreže, i to po visokim cijenama.

Dakle, postoji opravdanost za provođenje jedne fundamentalne ocjene uloge koju preduzeća u državnom vlasništvu igraju u ekonomiji. Potrebno je da riječ „privatizacija“ prestane biti riječ s negativnim značenjem u Bosni i Hercegovini. Veća uloga privatnog sektora bi svakako samo bila od koristi – istakao je Parodi za „Avaz“.

Ne finansiramo samo budžete

- Premijer Fadil Novalić je, naravno, u pravu kada se misli da sredstva MMF-a nisu potrebna za finansiranje entitetskih budžeta za 2018. Porezni prihodi su snažni zbog trenutnog cikličnog oporavka, kao i zbog bolje naplate poreza od UINO i entitetskih poreznih uprava.

Ipak, MMF-ov program ne finansira samo entitetske budžete već, što je i značajnije, program pruža vladama cjelovit okvir za provođenje fiskalnih, monetarnih i finansijskih politika koje održavaju ekonomsku stabilnost. Program s MMF-om je također „sidro“ za reforme koje su neophodne za promociju dugoročnog rasta – kaže Parodi, komentirajući tvrdnje federalnog premijera da veći bh. entitet može bez MMF-a.

NA VRH