REAKCIJE Povodom pisma bivših visokih predstavnika

MVEP: Hrvatska je najveći saveznik Bosne i Hercegovine i ispunjava svoje međunarodne obaveze

Avaz.ba
08.12.2018 15:48

Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske

Povodom otvorenog pisma trojice bivših visokih predstavnika u BiH Pedija Ešdauna (Paddy Ashdown), Karla Bilta (Carl Bildt) i Kristijana Švarc-Šilinga (Christian Schwarz-Schilling) od 6. decembra 2018. upućenog visokoj predstavnici EU za Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Federiki Mogerini (Federici Mogherini) i svim ministrima vanjskih poslova država članica Evropske unije, reagiralo je i Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske. 

- Kao potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma te susjedna i prijateljska zemlja Bosne i Hercegovine s kojom dijeli granicu dugu više od hiljadu kilometara, kao država koja ima ustavnu obavezu brinuti o Hrvatima izvan Hrvatske i kao odgovorna članica Evropske unije i NATO-a, Hrvatska, koja je ujedno i najiskreniji zagovornik evropskog puta Bosne i Hercegovine, ima brojne razloge, ali i obavezu pomno pratiti zbivanja u toj zemlji. Za razliku od trojice bivših visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini, Hrvatska se ne miješa u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, već ispunjava svoje međunarodne obaveze, u potpunosti poštujući suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i njen ustavni i pravni poredak - navodi se u saopćenju.

Dejtonski mirovni sporazum i Ustav Bosne i Hercegovine definiraju Bosnu i Hercegovinu kao jednu državu koja se sastoji od dva entiteta i tri jednakopravna konstitutivna naroda i ostalih, navodi se.

- Nažalost, konstitutivni narodi, dijelom i zbog odluka nekih visokih predstavnika, trenutno nisu jednakopravni, što je razlog za ozbiljnu zabrinutost i što može štetiti funkcionalnosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine. 

Posljednji primjer neravnopravnosti bili su izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine u oktobru ove godine, kada je hrvatski član Predsjedništva BiH treći put izabran pretežno glasovima pripadnika bošnjačkog naroda. Dakle, za razliku od ostala dva konstitutivna naroda, Hrvati ponovo nemaju svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, premda je jedan kandidat dobio više od 80 posto njihovih glasova, već je za njihovog predstavnika izabran kandidat koji je dobio veću podršku, ali u krajevima gdje je broj hrvatskih birača zanemariv - piše u saopćenju. 

Takav paradoksalan ishod, tvrde iz hrvatskog ministarstva, osim što nije pravičan ni legitiman, u suprotnosti je s duhom Dejtonskog mirovnog sporazuma i odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje su potvrdile proporcionalnu i legitimnu zastupljenost konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini kao ”krovno načelo koje proizlazi iz Ustava Bosne i Hercegovine i koje vrijedi za sve administrativne i političke razine vlasti”.

- Iduća prigoda u kojoj će biti testirano poštivanja vladavine prava, uključujući i poštivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, jeste formiranje Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u svojoj odluci u slučaju "Ljubić" poništio neke odredbe Izbornog zakona baš zato što nisu osiguravale legitimnu i proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda u Domu naroda Federacije BIH.

Zato je sada izuzetno važno da prilikom određivanja pravila kojima će se nadomjestiti nedostajuće odredbe Izbornog zakona nadležne institucije u cijelosti poštuju odluku Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" i osiguraju proporcionalnu i legitimnu zastupljenost u tom visokom domu. Svako drugačije rješenje bilo bi teška povreda vladavine prava i negiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma s vrlo negativnim posljedicama - piše u saopćenju.

NA VRH