Stanje sloboda u svijetu je u padu, od ocjene 7,07 na ocjenu 6,89 na desetostepenoj skali indeksa ljudske slobode, koji prati i rangira 162 zemlje.
Najbolju poziciju među zemljama svijeta, na osnovu 79 jedinstvenih indikatora ličnih, civilnih i ekonomskih sloboda, zauzima Novi Zeland, nakon čega slijedi Švicarska, a najgore ocjene imaju Libija, Irak, Jemen, Venecuela i Sirija.
BiH se nalazi na 59. mjestu, s ocjenom 7,23, i najlošije je ocijenjena zemlja regiona, saopćeno je iz Udruženja građana "Multi" iz Tuzle.
U okviru regiona Slovenija se nalazi na prvom mjestu, s ocjenom 7,94, zatim slijede Hrvatska 7,71 i Albanija 7,57. Poslije njih su Srbija 7,35, Crna Gora 7,34 i Makedonija 7,27, dok se BiH s ocjenom 7,23 ove godine nalazi na posljednjem mjestu.
U okviru kategorije lične slobode, najbolje ocjene ostvarene su za indikator "udruživanje i civilno društvo" (9,5), a najslabije ocjene za indikator "vladavina prava" (5,5).
U okviru ekonomskih sloboda, najbolje ocijenjen indikator je onaj koji se odnosi na "čvrstu valutu" (8,3), a najslabije ocjene ima indikator "pravni sistem i vlasnička prava" (4,1).
Indeks ljudskih sloboda objašnjava koliko su ljudi slobodni da uživaju najvažnije slobode poput slobode govora, vjerskih sloboda, slobode udruživanja, ali mjeri i slobodu kretanja, ženske slobode, pitanje kriminala i nasilja, kao i diskriminacije.
Indeks ljudskih sloboda objavljuju "Cato Institut", "Fraser Institut'' i "Liberales Institut Friedrich Naumann" fondacija.
Autor Indeksa ljudskih sloboda za BiH Tanja Porčnik kaže da, umjesto da se radi na unapređenju ljudskih sloboda, građani BiH su manje slobodni.
- U ovom izvještaju dokumentiramo da je tradicionalno slaba vladavina prava još slabija. Značajan pad je ostvaren po pitanju građanskog i krivičnog prava. Konkretno, krivično pravo je pod političkim utjecajem i manje je efikasno, dok građanski pravni sistem ima problem s korupcijom - navela je Porčnik, koja je, zajedno s Janom Vaskezom (Ian Vasquez), autor ovog indeksa.
Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. decembra, na dan kada je potpisana Opća deklaracija UN-a o ljudskim pravima 1948. godine i prvi put u historiji čovječanstva priznato pravo svih ljudi na život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika.
