REGION

Ko je ''neustrašivi srpski ratnik'' koji je uzdrmao Hrvatsku

Počnemo da govorimo o svojim velikim junaštvima i pjevamo sami o sebi pjesme koje nisu realne i nisu racionalne, govorio je Lisica

Slavko Lisica

S. DEGIRMENDŽIĆ

10.1.2019

I prije nego što su hrvatski zvaničnici reagirali na prisustvo ambasadora te zemlje u BiH Ivana Del Vechija obilježavanju neustavnog dana bh. entiteta Republika Srpska, od jučer je najviše prašine u Hrvatskoj podigla vijest da je Željka Cvijanović, predsjednica RS, posthumno odlikovala entitetskim ordenom generala tzv. Vojske Republike Srpske Slavka Lisicu.  

Tako se Lisica, koji je umro 2013., skoro šest godina nakon smrti, ponovo našao u centru regionalne pažnje kada je, govoreći o njemu jučer, Cvijanović kazala da je bio „neustrašivi ratnik i borac za slobodu srpskog naroda“.

No, hrvatski građani, a naročito njihovi branitelji, pamte Lisicu samo po lošem, a nikako po djelima zbog kojih bi trebao biti odlikovan. Stoga je ambasador Del Vechio i naišao na brojne osude, kako u BiH tako i u Hrvatskoj.

Lisica je, naime, poznat po tome što ga je za ratne zločine hrvatsko pravosuđe osudilo na zatvorsku kaznu od 15 godina. On je još 1998. proglašen krivim jer je, kao komandant oklopnih i artiljerijskih jedinica u sastavu Kninskog korpusa, prema nalogu zločinca Ratka Mladića, 1991. godine naredio napade na Šibenik.

U tim je napadima poginula jedna ženska osoba, a oštećeni su katedrala Sv. Jakova, crkva Sv. Frane, samostan Sv. Frane, Biskupska palača, Nova crkva, tvrđava Sv. Mihovila, Knežev dvor – spomenici kulture I kategorije, crkva Sv. Ane, Palača Šižgorić-Galbijani, kuća Chiabo, zgrada teatra, kuća Iljadica, Mala Logga – spomenici kulture te veliki broj grobova, nadgrobnih ploča i spomenika na starom gradskom groblju, kao i još brojni objekti i kulturno–historijski spomenici.

Presudu protiv Slavka Lisice potvrdio je i Vrhovni sud Hrvatske 2001. godine, odbivši njegovu žalbu, no on je ostao nedostupan hrvatskom pravosuđu.

I mnoge u BiH iznenadilo je odlikovanje Lisice, naročito one koji tvrde da su svojevremeno pojedini mediji prenosili da je Lisica prije smrti nazivao Milorada Dodika, aktuelnog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, „budalom koja ponovo podiže nacionalne tenzije“.

U izjavama za medije u manjem bh. entitetu, o čemu su ostali sačuvani i videosnimci, Lisica je govorio da su Srbi izgubili rat te da je Armija RBiH bila 15 kilometara od Banje Luke.


- Mi nismo dobili rat, mi smo izgubili rat. Ja sam dobio sve bitke, ali smo izgubili rat. Oni su došli 15 kilometara odavde. Da su dobili signal da idu dalje, oni bi ušli u Banju Luku. Ja sam stanovao tu gdje stanujem, cijela zgrada već na točkovima i svako gleda kako da šmugne i pobjegne. Narod nije bio spreman ni da se brani, a onda iziđemo i počnemo da govorimo o svojim velikim junaštvima i pjevamo sami o sebi pjesme koje nisu realne i nisu racionalne - govorio je Lisica, a video o ovom možete pogledati ispod teksta.

Slavko Lisica spominje se i u pjesmi Neleta Karajlića, koji je uoči agresije na BiH otišao u Beograd i tamo nastavio pjevati u grupi koju je nazvao po istoimenom sarajevskom kultnom bendu „Zabranjeno pušenje“.

U pjesmi "Ljubav udari često tamo gdje ne treba i kad joj se čovjek najmanje nada" Karajlić pjeva:

"Kontraofanziva kao što to biva bila je žestoka, srpsku vojsku vodio je lično pukovnik Slavko Lisica...“


Komentirajući u priloženom videu činjenicu da je opjevan u jednoj rok pjesmi, Lisica je tada rekao da mu je to poznato.

- Pa, dobro, ja to nisam ni pisao, valjda su oni mene shvatili pametnije, nego ja sam sebe.

Inače, Nikola Vukošić, ratni načelnik šibenske Policijske uprave, za kojeg hrvatski mediji prenose da je ostao zapamćen po vrsnoj organizaciji odbrane Šibenika, ali i po jedinstvenom pregovaračkom stilu s oficirima JNA, posebno zlikovcem Ratkom Mladićem, vijest o odlikovanju Slavka Lisice dočekao je kako navode „uz očekivanu dozu humora“.

– A koga bi drugo odlikovali? Neće valjda mene? To je za očekivati. Njihov čovjek, njihov izbor – našalio se, a onda i dodao kako je Lisicu upamtio po karakteristikama kakve vojniku, a posebno ne oficiru služe na čast.

– Kad bi znali kakav je vojnik bio, ne bi ga odlikovali. Na pregovorima smo se znali doslovno sprdati s njime. Dao bi se isprovocirati, penjao bi se na tenk. Mladić ga je smirivao. Volio je i popiti. Da je poštovao Mladićevu zapovijed, uostalom, tenkovska kolona ne bi ni došla na Šibenski most u domet naših tenkova, nego bi se zaustavila u Čistoj Maloj. Eto, koliko je bio vrstan vojnik – zaključio je Vukošić.

Slavko Lisica rođen je u selu Laminci kod Bosanske Gradiške 1944., a preminuo je u Beogradu 28. juna 2013. godine.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.