ŠOKANTNO

Iz “Agrokomerca” izvučene stotine miliona maraka

Garantiram da trenutna imovina koja bi se mogla unovčiti, ne može premašiti cifru od trideset do četrdeset miliona maraka

Dio imovine "Agrokomerca"koji godinama grca u problemima

Piše: S.DEGIRMENDŽIĆ

6.2.2019

Šefik Smlatić, stečajni upravnik “Agrokomerca”, podnio je ostavku na tu dužnost. Smlatić tvrdi da je bio izložen različitim pritiscima određenih grupa koje ostvaruju ili žele ostvariti lični interes u toj kompaniji, ali o detaljima nije želio govoriti. 

Ocijenio je da je pojedincima i grupama u interesu da ospore ranije rješenje Općinskog suda u Bihaću o pokretanju stečaja u “Agrokomercu”, na koje se Uprava te kompanije već žalila Kantonalnom sudu u Bihaću, koji je predmet vratio prvostepenom sudu.  

Raščistiti agoniju 

Smlatić smatra da je stečaj jedino rješenje za tu kompaniju i da svako njegovo odugovlačenje ide na štetu i države i radnika, uz napomenu da njegova saznanja govore da je imovina kompanije, koja je uoči rata mjerena stotinama miliona dolara, jednostavno, isisana.

- Trenutna imovina koja bi se mogla unovčiti, ne može premašiti cifru od trideset do četrdeset miliona maraka. Oni koji trvde da ima imovine vrijedne 200-300 miliona maraka, pričaju nebuloze. Da se odmah ušlo u stečajni postupak, bilo bi hiljadu puta bolje za sve. Ovako, država neće imati od čega da naplati poreze i bit će oštećena za desetine miliona maraka – kaže Smlatić.

Stečajni postupak u “Agrokomercu”, kaže Smlatić, napokon bi raščistio agoniju koja traje već 30 godina i nikako se ne smije dozvoliti obustava tog procesa. On pojašnjava i da se Uredba Vlade FBiH o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava, koju neki tumače kao zabranu provedbe stečaja u firmama, ne može odnositi na “Agrokomerc”, jer bi to bilo protivno zakonu.

- Nikakva Vladina odluka ili uredba ne može biti iznad Zakona o stečajnom postupku i ne postoji nijedan argument kojim bi se ovaj stečaj mogao odgađati. Volio bih znati na temelju kakvih je izvještaja Vlada FBiH donijela zaključak da “Agrokomerc” posluje u okviru Zakona o finasijskoj konsolidaciji i ko ju je obmanuo - pita se Smlatić.

Smlatić: Ostavku podnio zbog pritisaka

Guše zemlju

Uprkos pokušajima da se imovina “Agrokomerca” i dalje razvlači, a da se stotine radnika, kojima od 1997. godine nisu uplaćivani doprinosi, zavlače, on je optimista.

- Bez obzira na to što postoje neki interesi koji nam guše zemlju, i dalje vjerujem u pravni sistem i u to da će u “Agrokomercu” biti napravljena finansijska inventura, koja će zasigurno pokazati razmjere potopa ovog privrednog subjekta. Meni je neshvatljivo da je neko bio spreman da dopusti da se stotine miliona vrijedna imovina tako raspe, da nestane. Morat će se jednom otvoreno razgovarati o tome ko je dozvolio da imovina izvan BiH bude plijen mutnih igara po Srbiji, po Makedoniji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sloveniji – podvlači Smlatić.

Pojašnjava i da će, u slučaju da ga sud ponovo imenuje za stečajnog upravnika, prvo razgovarati s nadležnim sudijom o određenim okolnostima pod kojima bi to prihvatio.

Presudama kupovali imovinu

Prema Smlatićevim riječima, nije se smjelo dozvoliti da se imovina “Agrokomerca” krčmi tako da su od radnika kupovane pravosnažne presude u iznosu znatno nižem od stvarnog, a onda su s tim presudama, u koje su kupci zaračunavali i kamate do naplate, isplaćivali imovinu firme, do koje su došli budzašto.

- Od toga firma, a ni brojni radnici, izuzev onih koji su prodavali presude, nisu imali ni feninga. I to što je ad hoc u nekoliko navrata za nekoliko grupa radnika uuvezivan staž, samo je pokazatelj da se, kao, nešto radilo, a ustvari nije riješen problem uplata za hiljade uposlenika.

Suvlasništvo u osam hotela na Jadranu

“Agrokomerc” je, kako saznajemo, imao suvlasništvo u osam hotela na jadranskoj obali. Imali su 33,4 posto vlasništva u hotelu “Belvedere” u Dubrovniku, 56,5 posto u kompleksu “Vrtovi sunca” u Orašcu kod Dubrovnika, zatim u velikim hotelima u Rijeci, Opatiji, Cavtatu... Danas niko ne zna ili neće da kaže šta je s tom imovinom i ko sada s njom raspolaže.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.