Široko rasprostranjene vjerodostojne tvrdnje u vezi s manipuliranjem sastavom biračkih odbora smanjili su povjerenje birača u integritet izbornog procesa, upozorio je američki Stejt department.  

U velikom izvještaju o stanju ljudskih prava u svijetu prošle godine Bosni i Hercegovini posvećena je značajna pažnja. 

Odmah na početku ovog velikog dokumenta, u dijelu koji se tiče naše zemlje, istaknuti su problemi s legitimitetom općih izbora iz prošle godine.

Ne samo da je navedeno kako se stalno pojačava etnička podjela već je ponovljeno u više navrata da bh. vlasti, na svim nivoima, nikako ne provode u cijelosti preporuke nadležnih međunarodnih tijela koje se bave integritetom izbora. U tom je kontekstu posebno apostrofirana organizacija OSCE - Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).

Navedeno je kako i dalje ima slučajeva kada političke stranke, ali i kriminalne grupe, utječu na rad i odluke sudova u BiH te da vlasti ne izvršavaju neke konačne sudske odluke.

U nastavku se ističe kompleksnost strukture BiH te podatak da u zemlji djeluje čak 16 institucija koje se bave provedbom zakona, među kojima je i 10 kantonalnih policija. Neuređenost njihovog rada te česta preklapanja nadležnosti negativno utječu na njihov učinak.

Istaknuto je kako BiH ima posebne probleme u poštivanju ljudskih prava kada je riječ o zatvorskim uvjetima koji su teški i nehumani. Tu se citiraju dijelovi izvještaja evropskih institucija i posebno ističe zatvor u Sarajevu koji je zapušten i prenatrpan. Navodi se da u toj ustanovi zatvorenik ima svega dva m2 prostora.

BiH je, prema izvještaju o stanju ljudskih prava, u prošloj godini i država u kojoj se suzbija sloboda govora i okupljanja, a mediji su pod stalnim pritiskom, dok su novinari redovna meta.

U istom statusu su i pripadnici manjinskih grupacija.

Na meti su, također, transrodne i osobe homoseksualne orijentacije.

U segmentu koji se tiče procesuiranja ratnih zločina upozorava se da se procesuiraju samo jednostavniji slučajevi, dok su oni kompleksniji u ladicama. 

Navedeno je kako se u uredima tužilaštava nalaze 562 neriješena slučaja u koje je upetljano 4.914 pojedinaca.

Entitetski javni servisi ocijenjeni su kao politički pristrasni. To posebno važi za Radio-televiziju RS. Federalna televizija je već godinama bez upravljačkih tijela, "čime ostaje otvorena za politički utjecaj".

- Kao rezultat, FTV je nastavila pokazivati da je politički pristrasna i da vijesti bira u skladu s time - navodi se u izvještaju.

RTRS je, pak, pod direktnom kontrolom vlade tog entiteta i u službi vladajućih stranaka. Ovaj javni servis redovno na meti ima protivnike režima u Banjoj Luci, a u programu se redovno daje mjesto tzv. analitičarima koji svojim istupima samo potvrđuju ono što vlasti govore.

- Taj način rada posebno je pojačan tokom prošlogodišnje izborne kampanje - navedeno je u izvještaju.

Upozoreno je i kako je došlo do slučajeva cenzure i pojačavanja pritisaka na novinare državnog javnog servisa - BHRT, što ranije nije bio slučaj.

Kao rezultat sve lošijeg stanja medijskih sloboda, porasli su pritisci i napadi na novinare.

U tom kontekstu naveden je i primjer istupa tadašnjeg predsjednika entiteta RS Milorada Dodika, koji je novinare Suzanu Rađen-Todorić i Željka Reljića optužio da "rade protiv RS" te da su "prošli posebnu britansku obuku". Novinarska udruženja te Ambasada Velike Britanije najoštrije su osudili Dodikove izmišljotine, ističe se u izvještaju.

Spomenut je i primjer napada na dopisnika BNTV Vladimira Kovačevića i ocijenjeno da su se vlasti RS i u tom slučaju ponašale neprofesionalno i pristrasno.

Navedeno je i kako je istraženo jedva 30 posto napada na novinare te upozoreno da su posebno pod udarom novinarke.

Detaljno se govori i o slučaju Davida Dragičevića, 21-godišnjem mladiću, čiji slučaj ubistva nije riješen. Vlasti RS prozvane su za neprofesionalnost, pristrasnost, nesposobnost i svojevrsnu zloupotrebu položaja. Kroz slučaj ''Dragičević'' opisano je i kako se vrši progon neistomišljenika i protivnika kako na medijskoj, tako i na političkoj sceni i kako su vlasti sistemski suzbijale pokret "Pravda za Davida".

U segmentu koji se tiče suzbijanja korupcije ponovljen je raniji stav da je u javnosti ona najveći problem, ali da se na njenom suzbijanju gotovo ništa ne radi. Istaknuto je da je u proteklih pet godina zabilježeno podizanje 84 optužnice protiv visokopozicioniranih zvaničnika, a tek 38 njih je osuđeno.

- Generalno, prijave o zloupotrebama u sektoru javnih nabavki nisu istraživane - istaknuto je u izvještaju Stejt departmenta.

Dalje se navodi kako su tokom 2018. tadašnji predsjednik RS Dodik i visoki zvaničnici u njegovoj stranci (SNSD), ali i drugi zvaničnici i lideri u RS stalno negirali da su srpske trupe počinile genocid u Srebrenici 1995. godine. Oni su to činili uprkos brojnim presudama domaćih i međunarodnih sudova. U avgustu 2018. Narodna skupština RS odbacila je izvještaj o Srebrenici iz 2004. godine te zatražila od Vlade RS da ga poništi.

NSRS je, također, zatražila formiranje nove međunarodne komisije koja bi ispitala razmjere stradanja Srba u Srebrenici te Sarajevu u periodu od 1991. do 1995. godine - navedeno je u posebnom dijelu izvještaja Stejt departmenta.