IZ BIOGRAFIJE Životni put čovjeka koji je naredio pokolj više od 8.000 ljudi

Od psihijatra kojeg je maltretirala supruga do ratnog zločinca

Tokom studija medicine u Sarajevu bavio se novinarstvom

Avaz.ba
20.03.2019 08:15

Ratko Mladić i Radovan Karadžić u avgustu 1993.

Radovan Karadžić rođen je 19. juna 1945. godine u selu Petrinjica kod Šavnika, koje okružuju planine Durmitor, Lola i Gvozd. Porodica Radovana Karadžića pedesetih se godina preselila iz Petrinjice u Šavnik, a zatim u Nikšić.   

Godine 1960. Karadžić je došao u Sarajevo. Upisao se u srednju medicinsku školu, a deset godina kasnije tu završava i Medicinski fakultet. Tokom studija bavio se novinarstvom. Postao je urednik studentskog lista “Ponoćnik” i član Saveza komunista. Također, pisao je i poeziju te potpisuje četiri knjige pjesama: "Ludo koplje" (1968.), "Pamtivek" (1971.), "Ima čuda, nema čuda" i "Crna bajka" (1990.). Za treću knjigu dobio je nagradu "Staze djetinjstva". 

Rad na Koševu

Nakon druge godine studija ženi se kolegicom s fakulteta Ljiljanom Zelen. Kćerku Sonju dobili su 1967., a nakon šest godina i sina Aleksandra. Nije tajna da je Ljiljana na Radovana imala izuzetan utjecaj, a njegovi nekadašnji bliski prijatelji svojevremeno su tvrdili da je “ona barem 50 posto odgovorna što je on najtraženiji haški optuženik”.

Njegov nekadašnji prijatelj i sarajevski profesor i knjiženik Marko Vešović ranije je za „Avaz“ govorio kako ga je Ljiljana i maltretirala. Prepričao je za naš list i Karadžićev razgovor s nekim od komandanata. 

- Kaže komandant Karadžiću: “Neće Srbi da uzmu puške.“ A on njemu odgovara: “Pa streljaj ih, pi*ka im materina!“ Ja to nikada neću zaboraviti. Kako može onaj mlakonja kojeg je zlostavljala vlastita žena, ne samo preda mnom nego ga je pred desetinama njegovih prijatelja udarala štiklom u nogu, kako se taj mlakonja preobrazio odjedanput u čovjeka koji kaže: “Streljaj ga” - govorio Vešović. 

Kao mlad ljekar Karadžić se zaposlio u državnoj bolnici na Koševu u Sarajevu, na tadašnjoj Klinici “Dr. Neđo Zec”. Bio je i psihijatar pri Fudbalskom klubu Sarajevo. U psihijatriji se bavio neurozama i depresijama. Specijalnost su mu grupne terapije i psihoanalitičko tumačenje narodnih pjesama.

Početkom osamdesetih godina Radovan Karadžić napustio je Sarajevo i odselio se u Beograd. Radio je u domu zdravlja na Voždovcu, postao i psiholog fudbalerima Crvene zvezde, koje je pokušao osloboditi tzv. kompleksa manje vrijednosti.

No, ubrzo se vraća u Sarajevo, jer su propali njegovi pokušaji da odvede i porodicu u Beograd. Naime, supruga Ljiljana, koja je također neuropsihijatar, konkurirala je u istom domu zdravlja u Beogradu, ali nije primljena.

Političko djelovanje

Zvanično se počeo baviti politikom 1989. godine, kada je osnovao Srpsku demokratsku stranku (SDS). Bio je predsjednik te stranke od njenog osnivanja 12. jula 1990. Od ukupno 222 glasa, on je dobio 221. Bio je član Predsjedništva Republike BiH, a nakon jednostranog proglašenja “nezavisne republike srpskog naroda” u BiH 9. januara 1992., koja je kasnije preimenovana u Republiku Srpsku, Karadžić je postao njen prvi predsjednik 17. decembra 1992.  

U aprilu 1992. Karadžić odlazi na Pale, a tadašnja vlada RS počinje 7. maja 1992., mjesec uoči prvih sukoba, realizirati svoju odluku o formiranju vlastitih oružanih snaga preuzimanjem srpskog vojnog kadra JNA iz BiH. Zajedno s ratnim zločincem, generalom Ratkom Mladićem bio je kreator svih ratnih operacija tokom agresije na BiH.

Na funkciji predsjednika RS, kao i predsjednika SDS-a, nalazio se do 19. jula 1996. godine, kada je na zahtjev američke administracije i njenog diplomate Ričarda Holbruka (Richard Holbrooke) podnio ostavku i ubrzo nestao iz javnog života. U tom periodu od 1992. do 1996. obavljao je i dužnost vrhovnog komandanta Vojske RS.

  • Biljana Plavšić i Radovan Karadžić
    Biljana Plavšić i Radovan Karadžić

Haški tribunal 1995. godine podigao je protiv njega optužnicu za genocid, teške povrede ženevskih konvencija, kršenje zakona i običaja rata i zločine protiv čovječnosti. Svi zločini objedinjeni su u dvije optužnice pod nazivima “Bosna” i “Srebrenica”.

Karadžićevo članstvo u SDS-u prestalo je kada je Skupština SDS-a 24. decembra 2001. usvojila izmjene i dopune Statuta stranke, među kojima je i odredba da osobama protiv kojih je podignuta haška optužnica prestaje članstvo u partiji.

11 mjeseci u istražnom zatvoru u Sarajevu

Zbog optužbi da je državnim novcem sagradio vikendicu na Palama, 1. novembra 1984. godine Karadžić je otišao u sarajevski istražni zatvor, ali je u nedostatku dokaza pušten nakon 11 mjeseci. 

  • 1. novembra 1084. godine Karadžić otišao u sarajevski istražni zatvor
    1. novembra 1084. godine Karadžić otišao u sarajevski istražni zatvor

Tamo je boravio sa svojim prijateljem, budućim haškim zatvorenikom Momčilom Krajišnikom, također optuženim za privredni kriminal u sarajevskom “Energoinvestu”.

Na prvostepenom suđenju osuđen je na tri godine zatvora. Ali ga je drugostepeni i Vrhovni sud BiH oslobodio odgovornosti. U međuvremenu, SDS, zajedno sa SDA i HDZ-om, pobjeđuje na izborima, i oni postaju vlast u BiH.

Komentari

NA VRH