POSLJEDNJI ISPRAĆAJ Oko 1.000 osoba s tog područja još nije našlo svoj vječni smiraj

U Vlasenici 20. aprila kolektivna dženaza za 18 ubijenih Bošnjaka

Na Šehidskom mezarju Rakita

Avaz.ba
07.04.2019 09:38

Oko 1.000 osoba s tog područja, još nije našlo svoj vječni smiraj

Foto: Ilustracija

Vlasenica će se 20. aprila oprostiti od 18 sugrađana ubijenih tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu klanjanjem kolektivne dženaze na Šehidskom mezarju Rakita. 

Njih 18 pridružit će se 1.500 ukopanih Vlaseničana, koji, pored tužnih i tragičnih sudbina, imaju još nešto zajedničko, a to je da su umrli nasilnom smrću. Oko 1.000 osoba s tog područja još nije našlo svoj vječni smiraj.

Vlasenica je nekada bila sretno mjesto za život, 18.000 Bošnjaka je s komšijama gradilo živote sve do 21. aprila 1992. godine, kada su dva korpusa, Novosadski i Užički, zajedno s domaćim zločincima, odlučili to da prekinu.

Krajnji rezultat te odluke je 2.500 ubijenih Bošnjaka, 800 silovanih žena i organiziranje jednog od najzloglasnijih logora tog područja - Sušica, u kojem je mučeno i ubijano oko 7.500 civila.

Predsjednik Organizacionog odbora 16. kolektivne dženaze Mujo Hadžiomerović kazao je za Fenu da je i danas život u Vlasenici zaista težak te da oko 1.500 povratničkih porodica nema zaposlenje te da je suživot samo ne zakonska forma.

- Ljudi nisu zaposleni, vlast nema volju da prihvati naše zahtjeve, jer je samo troje Bošnjaka zaposleno u lokalnoj zajednici i u ostalim javim preduzećima - kazao je.

Naglasio je da takvoj situaciji odmaže i činjenica da Sud i Tužilaštvo BiH ne rade svoj posao te da preživjeli ne mogu imati ni osnovne uvjete za suživot, a to je zatvorska kazna za zločince.

Smatra neshvatljivim da neki od glavnih pretresa optuženih za zločine protiv čovječnosti kasne već godinu.

- Znamo da među optuženim ima i bolesnih, ali postoji zakonska osnova da se ti slučajevi odvoje i da suđenje počne, jer bi to ohrabrilo naše sugrađane koji su razočarani na koji način rade pravosudne institucije - kazao je Hadžiomerović.

Smatra da problem predstavlja negiranje zločina, koji je, prema njegovim iskustvima, trebao biti proglašen genocidom, jer je 7.500 Vlaseničana bilo u srebreničkoj enklavi.

Za ratne zločine u Vlasenici osuđeni su Dragan Nikolić, koji je osuđen u Hagu, dok su Predrag Bastah i Goran Višković osuđeni pred Sudom BiH.

Za tu količinu zla i patnje, Hadžiomerović smatra da je to nedopustivo.

U Sudu BiH je početkom prošle godine podignuto još 11 novih optužnica. Ključne su optužnice protiv Maneta Jurića, Radenka Stanica, Miroslava Kraljevića i Gorana Garića koji su od aprila 1992. godine do kraja marta 1993. godine u Vlasnici, u okviru u širokog i sistematičnog napada usmjerenog protiv bošnjačkog civilnog stanovništva, počinili krivično djelo zločin protiv čovječnosti KZBiH. U optužnici se navodi da su počinili progon bošnjačkog stanovništva na političkoj, nacionalnoj, kulturnoj, etničkoj i vjerskoj osnovi čineći ubistva, mučenja i druga nečovječna djela slične prirode s namjerom nanošenja velike patnje.

Sud Bosne i Hercegovine navodi na internet-stranici da je djelimično potvrdio 19. februara 2018. godine optužnicu koja optužene Maneta Đurića, Radenka Stanića, Miroslava Kraljevića i Gorana Garića tereti da su počinili krivično djelo zločini protiv čovječnosti.

Komentari

NA VRH