Presudom Ustavnog suda FBiH kojom je naložena izmjena pet federalnih zakona i ostavljen rok od šest mjeseci Parlamentu FBiH da uskladi odredbe zakona koje su proglašene neustavnima, a vezano za notarsku obradu isprava za određene pravne poslove, u konačnici će rezultirati samo većim troškovima za same građane, ističe predsjednik Upravnog odbora Notarske komore FBiH Zdenko Puljić, koji trenutno vrši i dužnost vršioca funkcije predsjednika Komore.
On je prvi, odmah nakon objave spomenute presude Ustavnog suda FBiH, upozorio da to što će sada i drugi moći sastavljati ugovore i druge pravne poslove ne znači da će takvi dokumenti zaobići notare. Zakon o notarima je, ističe, reformski zakon i očekuje se da zakonodavac implementira navedenu presudu na način da i dalje ostaje mogućnost notarski obrađenih isprava koja je ustavna kategorija skladno presudi Ustavnog suda FBiH broj U-15/10, uz dodavanje i propisivanje da privatne isprave notar mora solemnizirati – potvrditi ili u krajnjem ovjeriti potpise stranaka na ispravi o pravnom poslu.
- Upravo zato, javna ovlaštenja koje je država povjerila notarima u cilju osiguranja što bolje pravne sigurnosti građanima kada imaju potrebu za pravnim poslovima ostaju na snazi i svi dokumenti će, nadamo se, i dalje imati pečat notara, a što je općeprihvaćeno u savremenoj Evropi, a i, prema ovoj posljednjoj presudi Ustavnog suda, to se može utvrditi - kategoričan je Puljić.
Ustavni sud FBiH u svojoj presudi primjećuje da ostali zakoni koji poznaju notarski obrađene isprave nisu osporeni, kao niti sve odredbe u osporenim zakonima, a što daje legitimitet notarski obrađenoj ispravi.
- Nadam se da mi neće zamjeriti sudije Ustavnog suda FBiH, jer ne želim niti smijem komentirati presudu, ali želim istaknuti da u obrazloženju presude Sud kaže, „iako nerado'', jer je dugo prošlo od neimplementacije presude U-15/10, mora riješiti nastalu ustavnopravnu situaciju, te nastavlja: „Navedeno je 'iako nerado' jer je međusobno usklađivanje zakona direktna obaveza i nadležnost zakonodavca.'' Dakle, ''iako nerado'', ali Ustavni sud sam priznaje da je preuzeo ulogu zakonodavca. Nemamo pravo navedeno komentirati, ali građani imaju – ističe Puljić.
Prema njegovim riječima, Skupština NK FBiH, koja će se održati 25. ovog mjeseca, donijet će odluku šta dalje. Dodaje kako je u proteklih 12 godina, koliko je notarijat prisutan u BiH, pravna sigurnost pravnih poslova podignuta na znatno viši nivo te da je ovo jedno od rijetkih, ne samo pravnih oblasti, koja je potpuno harmonizirana s Evropskom unijom.
- Štaviše, naš notarski sistem je kreiran po uzoru na najuspješnije evropske prakse, poput njemačke. Najbolja potvrda naše uloge u jačanju pravne države je podatak da od 1,2 miliona notarski obrađenih isprava imamo svega pet ili šest slučajeva njihovog sudskog osporavanja, s tim da niti jedna od tih isprava još nije proglašena pravno ništavnom - ističe Puljić.
Odbacuje i tvrdnje o enormnim zaradama i bogaćenju notara, ističući kako su mnogi, uključujući i njega, više zarađivali kao advokati, a više zarađuju i mnoge druge privatne djelatnosti, a razlika zarade advokata koji pred sudom zastupaju po službenoj dužnosti i onih koji nemaju tu privilegiju „je za ne povjerovati“. Dodaje da se u slučaju desetak notara u većim gradskim centrima može govoriti o znatno većim zaradama, ali da je ipak riječ o izrazitoj manjini u odnosu na ukupan broj notara u Federaciji kojih je 113 i s uposlenicima u notarskim uredima ukupno je zaposleno 493 radnika.
- Taksi vozač koji, također, ima javne ovlasti prijevoza putnika ne zarađuje isto u nekom manjem mjestu i u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, gdje ima više putnika, te i u Sarajevu, Mostaru, Tuzli svi ne zarađuju isto iako imaju više putnika - zaključuje Puljić.
