STOLAC Kultni hotel uništen u ratu pa dokrajčen u privatizaciji

„Bregava“ zarasla u šiblje

Prije šest godina u javnosti se iznosilo da će započeti rekonstrukcija

Piše: M.Sm.
21.05.2019 09:17

Neprepoznatljiv objekt

To što je u Stocu ekonomija na izdisaju, nije nikakvo čudo, s obzirom na to da je takva otužna slika brojnih mjesta širom BiH, ali da grad na Bregavi, poznat po brojnim prirodnim ljepotama i kulturno-historijskim znamenitostima u koji svakim danom turisti sve više dolaze, nema nijedan hotel, zvuči nevjerovatno. 

Raskinut ugovor

Iako se prije šest godina u javnosti iznosilo da će započeti rekonstrukcija hotela „Bregava“, smještenog u samoj stolačkoj čaršiji na obali prelijepe rijeke po kojoj je i nazvan, ta se priča istopila i danas je ovo nekad čuveno zdanje skoro u cijelosti zaraslo u šiblje i korov.

Čak se i tabla s natpisom hotela „Bregava“ jedva nazire i cijeli objekt djeluje sablasno.

Kao i brojni drugi objekti u ovom gradu, hotel je razrušen i spaljen tokom agresije na BiH. U procesu privatizacije, ovaj objekt u državnom vlasništvu prvi je put prodat, prema dostupnim podacima, 2001. Tri godine kasnije, Agencija za privatizaciju u Hercegovačko-neretvanskom kantonu raskinula je ugovor o prodaji, koji je do tada četiri puta mijenjan.

Iako su informacije u vezi s prodajom ovog hotela veoma šture i cijeli proces privatizacije odaje sumnju, došli smo do podataka da je ponovo prodat 2007. godine, metodom aukcije, za 227.000 KM, nakon čega je rješenjem nadležnog ministarstva taj postupak poništen.

Metoda aukcije

U međuvremenu, kada je obznanjeno da će otpočeti radovi, u javnost je iznesen podatak o tome da je objekt u vlasništvu „Makart hotela“. Iz Agencije nam je, tek, rečeno da je objekt prodat kao imovina, metodom aukcije, te da na taj način prestaju i obaveze s kupcem.

Sagrađen 1972. godine 

Hotel „Bregava“ sagrađen je 1972. godine i djelo je čuvenog arhitekte Zlatka Ugljena.

Imao je četiri apartmana i ukupni kapacitet od 56 ležajeva. Bio je mjesto okupljanja Stočana. Tu su dolazili mnogi umjetnici, ali i sportisti, pogotovo nogometaši Sarajeva, Željezničara, Vojvodine, Crvenke i mnogih drugih ondašnjih klubova.

NA VRH