NA DANAŠNJI DAN

Bosna i Hercegovina je 1998. godine dobila zajedničke registarske tablice i saobraćajne dozvole

Godine 1880. u SAD instalirana je prva javna telefonska kabina u svijetu, u zgradi "Jejl banke" u Njuhejvnu

Na današnji dan 1998. naša država dobila zajedničke tablice

S. M.

30.5.2019

Na današnji dan u svijetu su se odigrali brojni zanimljivi događaji. Tako je 1479. godine osnovan Univerzitet u Kopenhagenu, dok je na isti dan 1780. rođen pruski general Karl fon Klauzevic (Carl von Clausewitz), jedan od najpoznatijih vojnih teoretičara 19. stoljeća, koji je glavne ideje o ratnoj strategiji i taktici izložio u djelu "O ratu". Zbog neslaganja s politikom vodećih krugova Pruske prema francuskom caru Napoleonu Prvom, protiv kojeg se borio u više bitaka, od 1812. do 1814. bio je u službi Rusije.  

Na današnji dan:

1878. rođen je engleski pisac Džon Mejsfild (John Masefield), koji je u poeziji često slikao grube i sirove vidove života, pri čemu je kao kontrast još jače isticana idiličnost njegovih stihova. Pisao je i drame u rimovanom dvostihu, ali one imaju samo književnohistorijsku vrijednost. Djela: pjesme "Balade s mora", "Soneti", "Vječno milosrđe", "Polja zelenkada", "Lis Rejnard", drame "Veliki petak", "Kralj Filip".

1880. godine u SAD instalirana je prva javna telefonska kabina u svijetu, u zgradi "Jejl banke" u Njuhejvnu. 

1926. je rođena američka filmska glumica Norma Džin Mortenson (Norma Jeane Mortenson), poznata kao Merilin Monro (Marilyn Monroe), jedna od najvećih erotskih simbola u historiji filma. Od nje je holivudska filmska industrija stvorila mit, mada je bila skromnih glumačkih mogućnosti. Teret megazvijezde i ljubavne afere s vodećim političarima SAD izazivale su kod nje stalne psihičke krize i 1962. je okončala život samoubistvom. 

1941. godine Nijemci su osvojili Krit i zarobili 13.000 britanskih vojnika, čime su osigurali važnu bazu u Drugom svjetskom ratu za operacije na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.  

30. maja 1926. rođena američka filmska glumica Norma Džin Mortenson, poznata kao Merilin Monro

1946. godine pogubljen je rumunski diktator Jon Antonesku (Antonescu), tokom Drugog svjetskog rata saveznik nacističke Njemačke. Po dolasku na vlast 1940. prisilio je na abdikaciju rumunskog kralja Karola II Hoencolerna - koji je 1938. također zaveo fašističku diktaturu - i priključio zemlju Trojnom paktu.

1969. godine kandidat degolista Žorž Pompidu (Georges Pompidou) pobijedio na predsjedničkim izborima u Francuskoj poslije ostavke Šarla de Gola (Charles de Gaulle).

1973. grčki premijer Jorgos Papadopulos ukinuo monarhiju i proglasio republiku.

1973. godine Britanski Honduras promijenio naziv u Belize.

1987. od eksplozije bombe, podmetnute u helikopter kojim se prevozio iz Bejruta u Tripoli, ubijen libanski premijer Rašid Karami (Rashid).

Tablice koje su otišle u historiju

1990. godine predsjednik SSSR-a Mihail Gorbačov i predsjednik SAD Džordž Buš (George Bush) potpisali su sporazum o okončanju proizvodnje hemijskog oružja i uništavanju tog oružja do kraja 1992. godine. 

1994. godine Armando Kalderon Sol (Calderon) postao prvi predsjednik El Salvadora poslije okončanja građanskog rata koji je više od decenije potresao tu centralnoameričku zemlju.

1996. godine Ukrajina, odlukom predsjednika Leonida Kučme (Kuchma) i nacionalnog parlamenta, postala zemlja bez nuklearnog oružja, prebacivši posljednje rakete s nuklearnim glavama u Rusiju.

1998. na snagu je stupila odluka međunarodnog predstavnika u BiH Karlosa Vestendorpa (Carlos Westendorp) o zajedničkim tablicama i saobraćajnim dozvolama, prema kojoj teritoriju Republike Srpske i Federacije BiH neće moći prijeći vozila koja nemaju nove tablice i vozači bez novih saobraćajnih dozvola.

2003. godine ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Džordž Buš (George Bush) potpisali u Sankt Peterburgu formalne dokumente kojima se stavlja na snagu Sporazum o strateškom smanjenju oružja, prema kojem dvije države do 2012. godine trebaju smanjiti broj nuklearnih bojevih glava sa 2.200 na 1.700.

2008. godine umro je Iv Sen Loran (Yves Saint-Laurent), jedan od najvećih modnih kreatora 20. stoljeća.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.